Prilozi Auto moto

PROMETNI PUTOKAZI

Usmjeravanje vozila na autocestu logično je i višestruko korisno: promet je deset puta sigurniji nego običnim, a pogotovo brzim cestama

PROMETNI PUTOKAZI

Mnogo je vozača kojima putokazi na lokalnim i županijskim cestama nisu po volji upravo zbog činjenice da ih navode i usmjeravaju na autocestu koja se plaća.

I to, za naše prilike, prilično masno. Dovoljno je pogledati u cjenik Hrvatskih autocesta pa vidjeti kako se dionica između Splita i Zagreba (A1), na popularnoj Dalmatini, plaća tijekom sezone točno 200 kuna. Istodobno, taj luksuz autocestom iz Splita do Rijeke preko Bosiljeva koštat će vas 207 kuna.

Doduše, cijena cestarine vraća se nakon 15. rujna na izvansezonski režim plaćanja pa ćete korištenje dionice autoceste Split – Zagreb platiti samo 181 kunu, ako u međuvremenu opet ne dođe do novog poskupljenja.

S obzirom na to da se na autocesti vozi brže i da je potrošnja goriva na 100 kilometara veća, naravno da i to povećava troškove putovanja, tako da se jednoj osobi u automobilu ne isplati putovati autocestom. Čak bismo mogli kazati da je jeftinije sjesti u avion, osobito ako nađete povoljniju kartu.

Naravno, ovaj problem ne mogu zaobići ni stranci koji dolaze na ljetovanje automobilom na Jadran ili poslovno. Koliko je to njima skupo, ovisi u standardu u njihovim državama. U pravilu za njih to nije skupo.

Doduše, u rješavanju ovog problema može pomoći i navigacija koja se ugrađuje u novije automobile, ali i prenosiva, ručna navigacija poput Garmina, TomToma i sličnih uređaja. Dovoljno je na uređaju isključiti korištenje cesta s opcijom plaćanja pa ćete izbjeći odlazak na autocestu.

O tom problemu pitali smo prometnog stručnjaka dr. Željka Marušića, koji smatra da usmjeravanje vozila na autocestu koja se plaća, a ne na besplatne državne ceste, nije hrvatski “izum”. Po njegovu mišljenju, usmjeravanje vozila na autocestu logično je i višestruko korisno.

– Višestruki je interes naše građane, goste i turiste usmjeriti na autoceste, jer je promet na njima ne deset posto, nego deset puta sigurniji nego običnim, pogotovo brzim cestama – kaže dr. Željko Marušić.

– Naime, nasuprotni prometni tokovi ograđeni su fizičkom barijerom, koja sprječava najopasnije prometne situacije (rizik frontalnog sudara), uz to izlijetanje pješaka, životinja, ulazak zaprežnih kola, koja često nanose zemlju i blato na cestu (to je poseban problem), izlijetanje izvan ceste u provaliju ili udarac u stablo, stup... Autoceste su, osim za veću protočnost i sigurnost, projektirane i za veće opterećenje, što se posebice odnosi na kamionski promet, pa se štite lokalne i županijske ceste.

Prema njegovu mišljenju, logično je da država, koja je uložila golema sredstva u izgradnju i jako se zadužila, osmišljava strategiju da što je moguće bolje oplodi tu investiciju, prvenstveno u razvoju turizma i gospodarstva.

Ali tko ima dovoljno vremena, može koristiti i državne ceste, a nedostatak putokaza lako se rješava aplikacijama na smartphoneu, ali njega se ne smije koristiti u vožnji (potrebno je propisno se zaustaviti).

No, tada zbilja treba više paziti i nije uputno biti na čelu kolone, a vožnja iza većeg vozila dvostruko je korisna: smanjuje se rizik frontalnog sudara i potrošnja goriva, jer vozilo ispred “probija” slojeve zraka (smanjuje se otpor zraka).

– Policijske su kontrole na državnim cestama, logično, neusporedivo češće, a samo jedna kazna za prekoračenje brzine kroz naseljeno mjesto može biti veća od desetaka troškova cestarine na toj dionici. Zato svima savjetujem – na dužoj relaciji koristite autocestu – zaključuje dr. Marušić.

Naslovnica Auto moto