Novosti Svijet

put u skandinaviju

Posjetili smo europsku zelenu prijestolnicu 2019: ovo je grad bez prometnih gužvi u kojem je milina živjeti; Vlasti su učinile sve da ulice vrate ljudima, hoće li Split iz njihovih iskustava što naučiti?

put u skandinaviju

Dobro došli u Oslo, europsku zelenu prijestolnicu 2019.! Pokazat ću vam što smo sve u Oslu napravili kako bismo ulice Osla vratili ljudima. Nova gradska vlast je 2015. odlučila: učinit ćemo središte grada slobodnim od vozila. Ta odluka donijela je promjene i novu organizaciju u 2017. godini.

Poletjeli smo za zemlju u kojoj je divota živjeti: imaju po četiri tisuće eura plaću i sve im je na struju; Brodovi, ribarstvo, što god su takli u zlato su pretvorili, evo i kako

Nismo bili usredotočeni na zabrane vožnje automobila, nego smo se fokusirali na pozitivne učinke toga što ima manje prostora za vozila i što grad na taj način postaje bolje mjesto za život.

Pješaci imaju prednost

Brzo smo naučili – ne možete ukloniti vozila i parkirna mjesta bez plana da ih zamijenite nečim pozitivnim – kazao je Alex Arnfinsen na početku naše ture po središnjem dijelu glavnoga norveškoga grada. On je umirovljeni arhitekt, Grad Oslo ga je angažirao za program “Car Free Livability”, a taj program ljudima koji žive u Oslu, ili ga posjećuju poslovno ili turistički, pruža sasvim novo iskustvo na prostoru površine oko 1,3 četvorna kilometra, od središnjega kolodvora na istoku do kraljevske palače na zapadu. Na tom prostoru pješaci i biciklisti imaju prednost pred osobnim automobilima.

U tom središnjem dijelu Osla živi manje od tisuću ljudi, ali ih više od 100.000 putuje na posao i s posla.

U glavnom gradu Norveške stanovnika je oko 600.000. Kad je 2017. pokrenut ovaj program bez automobilskog prometa u središtu, gradska jezgra dobila je nove zelene, urbane zone u kojima je grad zaživio punim plućima.

– Dok budemo prolazili, možete još uvijek vidjeti poneka vozila u pojedinim dijelovima. Postupno mijenjamo Oslo u grad u kojem gradske ulice pripadaju ljudima umjesto automobilima, u grad u kojem ima više zelenih zona, više klupa, više pješačkih ulica, više kulturnih i drugih aktivnosti za sve uzraste – ističe naš vodič i pokazuje ključne točke na mapi gradskog središta koje je dobilo novi život. Taj plan po zonama fokusiran je na pješake, bicikliste, djecu, mlađe i starije.

Zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora i volontera centar grada postao je mjesto okupljanja, umjetnosti i kulture, uživanja u slobodnim aktivnostima u zelenim zonama bez automobila.

U lipnju ove godine donesen je i novi plan uređenja vanjskih prostora, uključujući i neke javne garaže, a to će pridonijeti i otkrivanju nekih skrivenih “gradskih soba”, unutrašnjih dvorišta i drugih prostora.

U otprilike dva sata šetnje središtem Osla, prošli smo ulicama i trgovima “oslobođenima” od vozila, kojima ljudi hodaju širokim pločnicama, zastajkuju uz izloge, lagano se šetaju ili žure svojim poslom, lješkare na klupama, razgledavaju umjetničke skulpture postavljene u pješačkoj zoni, prolaze vozeći se biciklima ili romobilima, koje se može vidjeti i parkirane na više mjesta.

Znak zabrane vožnje za automobile i motocikle postavljen je na više mjesta, a ulice u kojima je nekad, kao i u mnogim drugim gradovima, bio gusti promet, nestvarno su prazne od vozila. Tek nekima prolaze tramvaji.

U proteklih nekoliko godina, govori nam Alex, u Oslu su ispitali razna rješenja i inicijative u ostvarenju cilja – oživljavanja gradskog centra. Tako su uklonili oko 750 parkirnih mjesta iz središta, ali vodili su računa o ljudima koji moraju imati pristup centru grada, te su pojedini obnovljeni parkirni prostori stavljeni na raspolaganje za dostavu robe, trgovcima koji rade u centru i osobama s invaliditetom.

Broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom povećan je u ovoj godini u centru Osla s 83 na oko 130.

Umjesto parkirališta - klupe i zelenilo

– Prije je ovdje bilo parkiralište, sada su tu klupe i vegetacija – pokazuje nam dok prolazimo gradskim središtem i dodaje kako su utvrdili da premalo starijih ljudi, djece i mladih koristi središte grada. Za mnoge starije osobe gradsko središte nije bilo pristupačno, nisu imali gdje sjesti i popiti čašu vode.

– Znali smo reći kako imamo ugodne stolice u kafićima, ali ne i svima dostupne gradske, kvalitetne klupe. To se promijenilo. Sada je slobodno sjesti na te klupe, leći dolje, uzeti vodu za piće, koristiti javne toalete, ukratko uživati opušteno na atraktivnim gradskim prostorima.

U sklopu ovog programa važan zadatak bio je ojačati osnovnu infrastrukturu u javnom prostoru sa slobodnim pristupom javnim klupama, fontanama i kreiranjem boljih sadržaja javnih prostora. Klupe su visinom prilagođene kako bi ih stariji građani lakše koristili. Također smo uveli mnogo prostora za dječje aktivnosti, a ti prostori su povezani s klupama za starije.

Radimo i sa sportskim i grupama za vanjske aktivnosti kako bismo bili kreativni u korištenju javnih prostora, osobito zimi – govori Alex.

Kroz ovaj program bez automobilskog prometa, promovirani su i “parkleti”, odnosno mini parkovi. Riječ je o svojevrsnim platformama opremljenima za sjedenje i sadnju biljaka, a kako su zamislili inicijatori parkleta, mašta je jedino ograničenje što tu možete raditi.

Navode primjer kako negdje možete pumpati gume na biciklu ili drugdje napuniti mobitel dok se odmarate u urbanoj fotelji. Dizajn gradskog namještaja prikladan je za mnoge namjene.

I plan javne rasvjete u centru grada osmišljen je tako da povezuje estetiku, funkcionalnost, operativne troškove i ekologiju. Osim uličnih svjetiljki, u zimskom razdoblju i stabla su osvijetljena i pružaju poseban ugođaj.
Desetogodišnji akcijski program, usvojen lani u rujnu, dijeli centar grada na 13 područja i svako od njih ima svoje strategije i mjere za produžavanje urbanog života. Jedno od prioritetnih područja u ovoj godini je kulturni hub Myntgata.

Zelena energija sve pokreće

– Ovo je nekada bio dio utvrde Akershus. Tu je sada smješten i Bykuben, centar za urbanu ekologiju. Ovaj kompleks preuzeo je Grad Oslo, s ciljem da svoja dvorišta otvori javnosti.

Ovdje je zelena oaza za djecu i mlade, u zgradama okolo su radionice više od 60 umjetnika. U budućnosti ovdje je planirana srednja škola s praktičnom nastavom – poput izrade tapeta, kuhanja, pečenja kolača, hotelskog menadžmenta i turizma. Škola će imati prodaju i dućane koje će voditi studenti, bit će tu i mali vrt i još ponešto – informira nas Alex Arnfinsen.

Ovre Slattsgate jedna je novijih pješačkih poveznica sjevera i juga. Stari Cobblestone, stariji od 200 godina, ponovno je ugledao dnevno svjetlo u ovoj ulici s 11 uličnih svjetiljki, 25 stabala i 25 novih klupa, uključujući i 30 parkirnih mjesta za bicikle.

Tu je i Sentralen, nekadašnja štedna banka, koja je prije nekoliko godina pretvorena u kulturni centar. Tu sada radi 350 kreativaca.

Na ulici se priređuju i umjetnička događanja, a zanimljivo je i da se, umjesto nekadašnjih dizelskih agregata, koristi električna energija iz obnovljivih izvora energije. Slične “elektrane” instalirane su i na nekoliko drugih ulica i trgova oko gradske jezgre.

Zanimljivo je istaknuti da je u Norveškoj ukupna potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora.

Norvežani su okrenuti zelenoj energiji, a vlasti u Oslu zacrtale su cilj nulte emisije do 2030. godine.

Postignuća građana Osla u urbanoj tranziciji prepoznala je i Europska komisija proglasivši ga zelenom prijestolnicom Europe za 2019. godine. Oslo je pobijedio u konkurenciji s još 13 glavnih gradova, a njegov skor je bio najviši u osam od 12 kategorija.

Ovaj grad ima ambicioznu strategiju u borbi s klimatskim promjenama. Osim što je reducirao automobilski promet jačanjem javnog prijevoza, što je otvorio građanima više zelenih zona za njihove aktivnosti, što vodi računa o okolišu i recikliranju otpada, što je kroz urbani razvoj sačuvao prirodu i biljnu raznolikost, Oslo je i grad u kojem se traže i donose nova inovativna rješenja u raznim područjima.

To je i grad s najviše električnih vozila. Vlast potiče njihovu kupnju. U prvom tromjesečju ove godine 71 posto novoprodanih vozila bila su električna, ukupno gledano jedan od pet privatnih automobila je električni. Tamošnji javni prijevoznik Ruter ove godine nabavlja 70 električnih autobusa, a također i u trajektnom prijevozu u Norveškoj sve se više prelazi na električni pogon.

U prelasku na električnu mobilnost Oslo je razvio i mrežu za punjenje, pa je tako postavljeno više od 1300 javnih punjača za ljude koji ih nemaju u svojim domovima. Postoje i servisi za punjenje komercijalnih vozila, a razvija se i koncept za bežično punjenje taksi-vozila.

Naslovnica Svijet