Novosti Hrvatska

neumoljiva STATISTIKA

Je li Split uistinu 'grad slučaj'? Usporedili smo situaciju u Splitu, Zagrebu i Istri, zaključak bi vas mogao iznenaditi

neumoljiva STATISTIKA

Stav o sigurnom ili nesigurnom gradu ne može se formirati na osnovi površnih napisa, nego isključivo na temelju komparativnih analiza - kaže stručnjak za nacionalnu sigurnost Tonći Prodan

Trostruko ubojstvo usred bijela dana u samom centru grada, šokiralo je Splićane. Nije trebalo dugo čekati pa da na društvenim mrežama i portalima Split proglase “gradom slučajem”.

Zbog monstruoznog zločina u Velom Varošu, pojedini mediji Split su okarakterizirali kao nesiguran grad, no policijske statistike to ni izbliza ne potvrđuju; dapače, ako se rade usporedbe sa širim zagrebačkim područjem, ispada da je u Splitu i okolici, što se opće sigurnosti tiče, stanje puno bolje.

Zamjenik načelnika PU splitsko-dalmatinske Marko Srdarević, odmah je nakon uhićenja ubojice Filipa Zavadlava (25), javnosti dao do znanja da su se u prošloj godini na području PU splitsko-dalmatinske dogodila četiri ubojstva i da su njihovi počinitelji, u kratkom roku od izvršenja nedjela, pronađeni, uhićeni i procesuirani.

Kaznena djela u padu

Što kaže gola statistika kada promatramo broj kaznenih djela? U Županiji splitsko- dalmatinskoj koja ima 449.610 stanovnika, broj kaznenih djela u 2017. godini bio je 1097, a u 2018. smanjen je na 910 kaznenih djela. Ako gledamo ukupan broj kaznenih djela u prošlom desetljeću na području naše policijske uprave, on se iz godine u godinu također smanjuje.

Važan podatak prema kojem bismo mogli mjeriti razinu sigurnosti u Splitu su i podaci o rasprostranjenosti kriminala u 2018. godini. Od ukupno 4092 prijavljena kaznena djela na području PU splitsko-dalmatinske, prema policijskoj evidenciji razriješeno je njih 68 posto. Uspoređujemo li PU zagrebačku koja pokriva prostor koji ima dvaput više stanovnika nego područje PU splitsko-dalmatinske, ukupan broj kaznenih djela u metropoli i njezinu prstenu nije po logici stvari veći dva, nego skoro četiri puta. Znači, na području PU splitsko-dalmatinske 2018. godine prijavljena su 4092 kaznena djela, a u PU zagrebačkoj njih 14.925. Od toga je u PU zagrebačkoj riješeno 53,8 posto, jedva nešto više od pola, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji točno 68,8 posto, znači, skoro dvije trećine od prijavljenih kaznenih djela.

Dalje, kad uzmemo u obzir činjenicu da na području PU splitsko-dalmatinske za ljetnih mjeseci broj ljudi višestruko naraste, jer je turista iz godine u godinu sve više, ispada da su u usporedbi sa Zagrebom brojke još bolje. I komparacija s Istrom, koja je također turistička regija, PU splitsko-dalmatinskoj ide u prilog. Na području te Policijske uprave dva puta manje stanovnika nego na teritoriju PU splitsko-dalmatinske, a broj prijavljenih kaznenih djela je nešto veći. Radi se o 4183 nedjela prijavljena u Istri u 2018. godini, od kojih je kao i u Zagrebu razriješeno njih nešto više od pola, točnije, 52,4 posto.

Što o svemu kaže dr. sc. Tonći Prodan, stručnjak za nacionalnu sigurnost? Je li Split nesiguran grad? Trebaju li građani i turisti strepiti za svoju sigurnost?

- Ni govora! Smeta mi što Split po više osnova prozivaju gradom slučajem, a to nije tako. I brojevi koje ste iznijeli govore tome u prilog. U komparativnoj analizi koriste se isti elementi, a oni u ovom slučaju pokazuju da Split nije u tom smislu nesigurniji od bilo kojega drugoga velikog grada u Hrvatskoj. Stav o tome živimo li u sigurnom ili nesigurnom gradu, ne može se formirati na osnovi medijskih naslova gdje se ovakvim slučajevima obično pristupa površno, na prvu, tražeći senzaciju, nego isključivo na temelju komparativnih analiza - kaže Prodan, i dodaje da policija, ne u odnosu na konkretno kazneno djelo zbog kojeg se javnost propela na stražnje noge, već općenito, mora zauzeti drukčiji psiho-socijalni pristup prema mogućim počiniteljima krvnih delikata. Znači, policija neloše reagira kad se kazneno djelo već dogodi, kad šteta već nastane, no predviđanjem problematičnih situacija se može, tvrdi Prodan, napraviti više.

Važna je preventiva

Prodan veli da se neke situacije iz kojih dolazi do teških kaznenih djela sa smrtnom posljedicom, uključujući i one koji imaju terorističku pozadinu, mogu prevenirati na osnovi više pokazatelja i da nije sve stvar puke slučajnosti.

- Ja to na forenzici radim sa svojim studentima, učimo ih tome da nekada postoje određene indicije koje ukazuju da će se nešto uistinu i dogoditi. Znači, forenzika nije samo znanost ex post facto, ona i predviđa situacije kad postoje indikatori određenog ponašanja. Zato danas imate na raspolaganju i tehničku opremu kojom se takve stvari mogu utvrditi, primjerice, “face recognition” kamere koje targetiraju određena sumnjiva ponašanja - veli Prodan, koji ističe i važnost terenskog rada.

- To se nikako ne smije zanemariti. Narkomani, incidentne osobe, zlostavljači, teško mentalno oboljele osobe..., svi su oni po raznim osnovama evidentirani kod medicinsko- socijalnih službi. Naravno da takve osobe ne možete unaprijed optužiti za bilo što ili im ograničiti temeljne slobode i prava ako ne postoji određena količina sumnje u počinjenje nekoga kaznenog djela, ali svakako morate uvažiti činjenicu da su oni dio rizične skupine i da zbog određenih “okidača” u sredini u kojoj se kreću, mogu biti problematični - zaključuje Prodan. 

Naslovnica Hrvatska