Novosti Hrvatska

bolne uspomene

U moru je sve više zloglasnih vatrenih crva: ulaze u plićak, napadaju u čoporu i tamane sve ispred sebe, a susret s njima nećete lako zaboraviti

bolne uspomene

Vatreni crv prijeti hrvatskom podmorju, upozorava Đani Iglić (52), profesionalni ronilac iz Bibinja, suautor knjige “Stražnjoškržnjaci Jadranskog mora” i veliki zaljubljenik u podvodnu fotografiju, iza kojeg je nekoliko desetljeća sudjelovanja u gotovo svim važnijim istraživačkim kampanjama podmorskih arheoloških lokaliteta na istočnoj obali Jadrana.

Iglić je u moru, kaže, svaki dan, a mi smo ga, eto, uhvatili baš kada se prehladio, samo dan nakon što je na svom Facebook profilu objavio upozoravajuću informaciju o “novoj pošasti u jadranskom podmorju – najezdi vatrenog crva”.

 

 

– Nakon svih nedaća koje su zadesile Jadran, od Caulerpe taxifolie, pomora kunjke (Arca noae), pomora periski (Pina nobilis), nekontroliranog nasipavanja mora i ispuštanja fekalija, a plastiku da i ne spominjemo, u zadnje vrijeme se strahovito proširila populacija vatrenog crva (Hermodice carunculata, tal. Verme cane). Oduvijek ih je bilo u umjerenom broju te su bili vrlo atraktivni modeli za fotografiranje, no sada su se tako namnožili da jedu sve živo. Ježince, zvjezdače, nerijetko u čoporu... – napisao je Iglić uz objavljene skupne i pojedinačne fotografije vatrenog crva nastale u Modroj spilji na otoku Biševu.

Tipičan je predator

– Pojavu sam primijetio unatrag godinu dana. Vatrenog crva ima više nego ikada prije. Prije sam ga viđao samo na jednoj biljki, Eunicelli, ljuljuškao bi se na njezinoj žutoj stabljici i nudio se kao atraktivni fotomodel sa svojim žarkim bojama i karakterističnim bijelim nogama/trepetljikama. Sada ih ima na sve strane i tamane sve ispred sebe – upozorava Iglić.

Vatreni crv može narasti do četrdeset centimetara dužine, živi na morskom dnu i žarke je crvene boje, po kojoj je i dobio ime.

Zbog toga je privlačan mnogim roniocima i podvodnim fotografima, no ako ga pokušate uhvatiti, mogli bi se loše provesti.

– Njegovo je tijelo obrubljeno tisućama bijelih nožica. Kad mu pokušate prići, kad osjeti opasnost, on ih raširi i pri svakom doticaju ih zabada, kao kaktus. U jednom ticanju na ruci vam može ostati stotinjak i više njegovih nožica. Koje su jako neugodne. Nanose bol, a kako su sićušne, možete ih odstraniti samo kirurškim putem. Zato s vatrenim crvom treba biti vrlo oprezan – naglašava Đani Iglić.

'Jao onome tko ga dodirne!: splitska znanstvenica upozorava na zloglasnog 'vatrenog crva', evo kakoga prepoznati; Građani javljaju: Puna ih je južna strana Brača...

Druga karakteristika vatrenog crva je način na koji se hrani. Jede isključivo žive organizme, uglavnom ježince i zvjezdače, na tipičan predatorski način. Naime, u glavi ima dva velika zuba kojima zgrabi plijen i okretanjem oko svoje osi ga trga, nešto slično kao što to rade morski psi. Iglić naglašava da je vatreni crv oduvijek bio dio faune jadranskog podmorja, ali se ne sjeća da ga je ikad prije bilo ovoliko.

– Zašto se to dogodilo, nitko ne zna. Možemo nagađati da je to posljedica porasta temperature mora, nestanak nekih njegovih prirodnih neprijatelja, ili neka druga okolnost, ali činjenica je da ga ima jako puno. Očito se dogodio neki poremećaj u ekološkom sustavu ili biološkom lancu. Ja sam ga viđao od Biševa i Kornata do Telašćice i Kvarnera. Prije je bio gotovo isključivo na dubini od petnaestak metara, a sada ga nalazim u plićem moru, na dubini od oko pet metara – ističe Iglić te objašnjava zašto je najezda vatrenog crva potencijalna prijetnja za podmorsku zajednicu.

Upozorava na svu složenost, ali i krhkost biološkog lanca u podmorju i kako nedostatak ili poremećaj jedne karike može izazvati lančanu reakciju nepredvidivih posljedica, ali jednako tako, taj poremećaj neki drugi, nama sada nevidljivi procesi mogu opet vratiti u prirodnu ravnotežu.

– Opće je poznato da gotovo 80 do 90 posto izlova bijele ribe otpade na oradu (komarču). Orada se hrani ježincima i ako je izlovite, populacija ježinaca naglo raste. Oni se hrane algama, što znači da će opustošiti podmorsku floru kojom se, opet, dominantno hrani salpa... Želim naglasiti da je porast populacije neke vrste, kao sada vatrenog crva, možda normalna u nekom biološkom ciklusu mora, a možda je ovo posljedica ljudskog utjecaja na te cikluse. Pravi odgovor nitko nema – kaže Iglić.

Kupačicu u plićaku opekao 'vatreni crv', zbog stravičnih bolova završila je na Hitnoj! Mještani u panici, za sve krive ribogojilište, ali vlasnik tvrdi: Ima ih po cijelom Jadranu

Prije više od godinu dana Iglić je upozorio na pojavu invazivnih algi u akvatoriju popularnog otočića Galešnjaka u Pašmanskom kanalu, a prije dvije godine, podsjeća, u podmorju Španjolske počelo je masovno izumiranje periski, koje je sada zahvatilo i Jadran.

– U Južnoj je Americi prije nekoliko dana otkriven masovan pomor dagnji uslijed bolesti, neke nove vrste životinjskog karcinoma. U moru nikada sa sigurnošću ne možete znati zašto se neke stvari događaju. Moje je mišljenje da puno toga ovisi o mikrolokaciji, o prilagodbi života na određene lokalne uvjete, jer more je takav mediji u kojem se utjecaji neprekidno razmjenjuju.

Iglić podsjeća kako smo se, htjeli mi to ili ne, naviknuli na razne poremećaje i promjene u biologiji mora te se postavlja pitanje što se može napraviti u vezi vatrenog crva.

– Neke države su otvorile lov na neke invazivne vrste riba da umanje štetu po ekosustav. S obzirom da kod Caulerpi skoro pa ne možemo ništa, kod kunjki isto, a kod periski samo možemo bilježiti i ostaviti koji primjerak za sjeme, možda bismo u slučaju ovoga crva mogli napraviti nešto više, naravno ako je to preporuka stručnjaka – zaključuje poznati ronilac Đani Iglić.

 

Jede isključivo žive organizme, uglavnom ježince i zvjezdače, na tipičan predatorski način

 

Naslovnica Hrvatska