Novosti Hrvatska

stali na stranu srba

Kanadski portal koji se bavi ratovima u bivšoj Jugoslaviji objavio priču o sukobu UN-ovih vojnika i HV-a prije 26 godina; 'U brutalnom obračunu ranjeno je četvero Kanađana, a poginulo 27 Hrvata...'

stali na stranu srba

U Kanadi je ovog ljeta pokrenut portal canadianveritas.ca za istinu o ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Portal je namijenjen kanadskoj javnosti, s ciljem da rasvijetli zbivanja na Balkanu iz 90-ih, kada su deseci tisuća kanadskih vojnika služili u ovdašnjim UN i NATO misijama.

"Tijekom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, na područje Balkana poslano je ukupno 60.000 kanadskih vojnika. Od 1992. do danas obavljali su svoje dužnosti u misijama pod vodstvom UN-a ili NATO-a. Mi, Kanađani koji smo se okupili da pokrenemo Kanadski opservatorij Veritas, uvjereni smo da ni jedan čovjek, ni jedna istina i ni jedna priča ne bi smjeli biti zanemareni!“ – stoji u uvodnom tekstu portala.

Tekstovi su objavljeni na engleskom ili francuskom jeziku, kao službenim jezicima u Kanadi, a autori su ugledni Kanađani koji su bili sudionici tragičnih zbivanja na Balkanu. Počasni urednici portala su umirovljeni general i bivši komandant sektora Sarajevo UN mirovnih snaga u BiH Lewis MacKenzie, ekonomist i professor emeritus Sveučilišta Ottawa Michel Chossudovsky, posljednji kanadski ambasador u Jugoslaviji James Bissett, povjesničar Colin Campbell te vojni analitičar i izdavač vojnog magazina "Esprit de Corps” Scott Taylor.

ekstovi na portalu podijeljeni su u tri sekcije: "Srbija – Kosovo", "Bosna i Hercegovina" te "Hrvatska". Od desetak izloženih tekstova iz hrvatske sekcije, većina ih je posvećena zbivanjima u Medačkom džepu iz rujna 1993. godine, kada su se kanadske mirovne snage oružano sukobile s Hrvatskom vojskom. Glavna teza tih članaka je da su kanadski vojnici uspjeli zaustaviti i spriječiti Hrvatsku vojsku u etničkom čišćenju Srba tokom bitke u Medačkom džepu.

Dva teksta se odnose na težak poslijeratni položaj Srba u Hrvatskoj – članak "Građani drugog reda: hrvatski Srbi", te onaj naslovljen s "Hrvatska nije zaštitila srpske izbeglice: Etnička diskriminacija usporava povratak izbjeglica". U oba slučaja posrijedi su izvještaji Human Rights Watcha (HRW), izvorno objavljeni još 1999. i 2003. godine, u kojima se konstatira da hrvatski Srbi često nisu u mogućnosti iskoristiti najosnovnija prava koja bi trebali imati kao hrvatski državljani - od prava na život u vlastitim domovima do prava na mirovinu – odnosno da hrvatske vlasti namjerno ometaju i otežavaju povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku.

Kako smo naveli, gro tekstova iz hrvatske sekcije odnosi se na bitku u Medačkom džepu iz rujna 1993. godine za koju se ističe da predstavlja "najveću akciju kanadske vojske još od Korejskog rata". Donosi se više iskaza i videosvjedočenja pripadnika Drugoga pješačkog bataljuna "Princeze Patricije", čijih je oko 800 pripadnika služilo u UN-ovoj misiji u blizini Gospića, a izdvajamo tekst "Medački džep: zaboravljena kanadska bitka", u kojem se navodi da je 15. i 16. rujna 1993. došlo do izravnog sukoba hrvatskih i kanadskih vojnika u Medačkom džepu, te se ističe da su tada ranjena četiri kanadska vojnika, dok je hrvatska strana imala 27 mrtvih.

Ovaj podatak o 27 ubijenih hrvatskih vojnika kanadski autori temelje na navodnom izvještaju Hrvatskog radija iz tih dana, iako hrvatska vojna historiografija tu kanadsko-hrvatsku bitku praktično uopće ne spominje, a naši izvori tvrde da je u Medačkom džepu poginulo ukupno deset hrvatskih vojnika, ali ne u borbi protiv Kanađana, nego protiv srpskih paravojnih snaga.

Brutalan napad

No pogledajmo kako o tome zbore Kanađani:

"Nekoliko dana ranije, 9. rujna, više od 2500 hrvatskih vojnika, potpomognutih tenkovima i topništvom, upalo je u Medački džep. Područje plodnih poljoprivrednih gospodarstava i sićušnih sela, pod kontrolom Srba, nekoliko kilometara od sunčane obale Jadrana, proširilo se duboko u hrvatski teritorij. Srpske snage upotrijebile su ga za napad na obližnji hrvatski grad Gospić, slanjem granata na 600 do 650 preostalih stanovnika. Napad Hrvata bio je brz i brutalan. Do 12. rujna njihovi su tenkovi bili nekoliko minuta vožnje od kanadskih položaja u Medaku. Tisuće granata palo je na to područje ranivši četiri kanadska vojnika..."

Prema kanadskoj verziji, njihovi vojnici su uzvratili vatru na hrvatske položaje, a bitka se odvijala sve do 16. rujna ujutro, kad su se hrvatske snage povukle iz Medačkog džepa, ostavivši za sobom tijela brojnih srpskih civila (valja podsjetiti da je general Mirko Norac upravo zbog nesprečavanja i nekažnjavanja zločina u Medačkom džepu osuđen 2008. na Županijskom sudu u Zagrebu na sedam godina zatvora).

Kanadski vojnici iz Medačkog džepa su 2002. čak i odlikovani od kanadskih vlasti, s obrazloženjem da su "zadržali položaje i odbili hrvatske snage te dali lekciju Hrvatskoj vojsci i naučili je da prestane sa stalnom taktikom "etničkog čišćenja" u Sektoru".

No izgleda da su ti vojnici prilično loše prošli nakon povratka iz Hrvatske u Kanadu – mnogi imaju PTSP, probleme s drogom i alkoholizmom, puno brakova im se raspalo, a neki su postali i beskućnici. Boravak u Hrvatskoj im je trajno promijenio život, ne baš nabolje.

Svi krivi, osim Srba

Iako iskazi kanadskih vojnika zvuče živo i uvjerljivo, sjenu na vjerodostojnost kanadskog portala baca očiti fakat da se nesrpske narode prikazuje kroz njihovu tamnu stranu i počinjene ratne zločine, dok je srpski narod prikazan kao žrtva zapadnog pomaganja Hrvatima, Muslimanima i Albancima.

Tako se u sekciji "Srbija – Kosovo" najveća pažnja posvećuje "trgovini ljudskim organima" koju su navodno organizirale albanske vlasti nad ubijenim Srbima, dok se srpski zločini na Kosovu niti ne spominju. U sekciji o BiH se notira da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić 2015. godine napadnut u Srebrenici, ali se ne navodi njegova četnička prošlost i huškački govori protiv nesrpskih naroda iz 90-ih, a koji su pridonijeli takvom njegovu dočeku u Srebrenici.

Upada u oči i videosvjedočenje bivšega kanadskog ambasadora u Jugoslaviji Jamesa Bissetta kako "nije istina da su Srbi počeli rat", već je istina da su oni "htjeli živjeti u Jugoslaviji, a ne u muslimanskoj državi".

Kanadski portal definitivno najviše zakazuje po pitanju Srebrenice, jer se u više tekstova tvrdi – suprotno presudama Haaškog suda - kako "Srbija nije kriva za genocid", odnosno da Srebrenica jest bila "užasna tragedija, ali ne i genocid".

U tom smislu indikativan je prilog generala MacKenzieja, koji opisuje kako su u Srebrenici izdvojeni svi muškarci i stariji dječaci, dok su žene i djeca pušteni, te zaključuje: "Ako činite genocid, ne puštate žene, jer su one ključne za opstanak skupine koju pokušavate eliminirati." Doista je neobično da kanadski general nije sebi postavio logično pitanje: s kim će se muslimanske žene na tom prostoru reproducirati, ako su svi tamošnji muslimanski muškarci i stariji dječaci ubijeni?

Razlog za pristranost kanadskog portala možemo naslutiti u osobama počasnih urednika – ekonomist Chossudovsky je autor studije "NATO agresija na Jugoslaviju: Tko su ratni zločinci?", za koju je 2014. dobio Zlatnu medalju za zasluge Republike Srbije, dok je bivši ambasador Bissett na suđenju Slobodanu Miloševiću nastupio kao svjedok obrane. Otuda snažan dojam da iza kanadskog portala stoji srpska diplomacija.

Naslovnica Hrvatska