Novosti Hrvatska

za nju dileme nema

Policija je morala sankcionirati ustašluk u Kninu; Pravobraniteljica: Pozdrav 'Za dom spremni' svugdje je protupravan, nedopustivo je da oni preuzimaju ulogu suda

 za nju dileme nema

Policija jednostavno nema opravdanja. Pema praksi Ustavnog i Visokog prekršajnog suda, svako uzvikivanje pozdrava „Za dom spremni“ je protupravno, istaknula je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju pučka pravobraniteljica Lora Vidović, komentirajući zbivanja u Kninu na dan proslave Oluje.

Izvikivanje spornog pozdrava na glavnom trgu, tezu glasnogovornice Policijske uprave Šibensko-kninske Marice Kosor po kojoj u time nema ništa sporno jer je „Za dom spremni“ zazivan pored spomenika na trgu, a ne na ulici, te pojašnjenje policijskog Ivice Kostanića da su prije dvije godine protiv Marka Skeje podnijeli prekršajnu prijavu, ali ga je sud zbog istog djela oslobodio.

HOS-ovci u Kninu vikali 'Za dom spremni', Skejo ustvrdio: 'To je kao u crkvi Hvaljen Isus i Marija'

- Činjenica je i da postoje odluke nižih sudova prema kojima su osobe za uzvikivanje tog pozdrava bile oslobođene, no važno je istaknuti da takve presude nisu izvor prava, i kao takve ne mogu biti opravdanje policiji da ne podnosi prekršajne prijave u drugim slučajevima uzvikivanja spornog pozdrava, a kao što je bio slučaj pripadnika 9. bojne HOS-a koji su ispred spomenika hrvatske pobjede Oluja '95 na središnjem gradskom trgu u Kninu izvikivali "Za dom spremni" – naglašava Lora Vidović.

Izvor prava

Za nju dileme nema. Policija je napravila grešku kada je propustila žaliti se na prvostupanjsku oslobađajuću presudu prije dvije godine na koju se sada poziva. A čini ju, upozorava ona, i svaki put kada propusti djelovati po tom pitanju.

- Nedopustivo je da policija na sebe preuzima ulogu suda i ne postupa zbog nižestupanjskih presuda iz prijašnjih slučajeva – decidirana je pučka pravobranitejica.

Njezin ured prikupio je 37 prvostupanjskih presuda o javnoj uporabi pozdrava „Za dom spremni“, donesenih od 2010. do 2018. u postupcima koje je najčešće pokrenula policija, a rjeđe državna odvjetništva. U 27 predmeta donesene su osuđujuće, u osam oslobađajuće presude, dok je u dva predmeta nastupila zastara progona.

- Propuštanjem ulaganja žalbe na prvostupanjske presude, policija je u ovim slučajevima, zajedno s prvostupanjskim sudovima, svojim propustom kreirala praksu na koju se sada poziva, no koja ne bi trebala biti osnova postupanja u budućim slučajevima.

Policija, ali i sudovi, postupaju na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava, vodeći računa o ranijim presudama najviših sudova, a ne na temelju stajališta koje u pojedinačnom slučaju zauzme nižestupanjski sud jer ono, još jednom napominjem, nije izvor prava. To isključivo mogu biti odluke najviših sudskih tijela, a prema kojima je pozdrav „Za dom spremni“ protupravan – pojašnjava Lora Vidović.

Ispitni postupak

Ona pritom upozorava da se u ovom najnovijem slučaju policija ne može pozivati ni na Dokument dijaloga, kojeg je u veljači 2018. donijelo vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Odnosno na konkretan prijedlog iz tog dokumenta da je u iznimnim situacijama poput komemoriranja branitelja koji su pod oznakama HOS-a poginuli u Domovinskom ratu dopušteno korištenje spornog pozdrava.

- Naime, taj dokument, kao i navedeni prijedlog, isto tako nisu pravno obvezujući, a konačnu odluku o izuzecima pod kojim će, i hoće li uopće, biti moguće koristiti sporni pozdrav, može dati jedino Ustavni sud, i svakako nije na policiji da o tome odlučuje – poručuje pučka pravobraniteljica.

Lora Vidović napominje još jednu važnu činjenicu: da je i samo Vijeće pozdrav „Za dom spremni“ ocijenilo neustavnim i utvrdilo da nije prihvatljivo njegovo vezanje uz Domovinski rat, jer je i u to doba taj pozdrav bio protivan Ustavu.

Zbog nepokretanja postupka protiv počinitelja Lora Vidović je za Slobodnu Dalmaciju potvrdila da će pokrenuti i ispitni postupak te tražiti očitovanje svih nadležnih institucija.

A sve kako se ovakve situacije, uz sekundažu policije, u budućnost ne bi ponavljale.

Sudska praksa

- 37 prvostupanjskih presuda od 2010. do 2018.

- 27 osuđujućih presuda

- 8 oslobađajućih presuda

- 2 zastare progona

Naslovnica Hrvatska