Novosti Biznis

idealan ritam?

Microsoft se uvjerio u prednosti skraćenog radnog tjedna, mogu li se i hrvatski radnici nadati 'petku u papučama'?; Novosel: Unatoč našem zakonu, itekako je moguće rasteretiti ljude

idealan ritam?

Petak u papučama? Dobro zvuči, no želja da se naši poslodavci ugledaju na niz svjetskih kompanije koje su skratile radno vrijeme i uvele četverodnevni tjedni radni ritam, za nas u Hrvatskoj tek je pitanje o kojem će se raspravljati u budućnosti. Fleksibilno radno vrijeme uvelo je niz kompanija, ali skraćeno gotovo nijedna.

Ima dosta primjera tvrtki koje su zbile pet radnih dana u četiri, ali onda u ta četiri dana radnik treba odraditi po deset sati dnevno kako bi dobio tri dana odmora. Neki kao primjerice Erste banka imaju takozvani 'skraćeni petak'. Rade tijekom prva četiri radna dana duže, a petkom idu kući ranije.

U odnosu na ostatak Europe Hrvatska se ubraja u skupinu zemalja s najduljim radnim tjednom. Dok mi primjerice radimo 40 sati tjedno, Nizozemci u prosjeku rade 31,4 sata tjedno.

Većina poslodavaca u Hrvatskoj poziva se na Zakon o radu koji je po pitanju fleksibilizacije radnog vremena prilično krut i zahtijeva radni tjedan od najmanje 40 sati. No, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel ukazuje kako se pitanje skraćenog radnog vremena može korigirati na drugi način, samo ako se to želi.

- Uz malo odobre volje itekako je moguće rasteretiti radnika i istovremeno povećati njegovu produktivnost, ali se, nažalost, naši poslodavci radije vode parolom da ćeš od radnika više dobiti ako ga raubaš do krajnjih granica. Točno je da zakon propisuje 40-satni radni tjedan, ali postoji i kolektivni ugovor kojim je moguće korigirati satnicu i poboljšati prava radnika. Svojevremeno smo imali 42-satno radno vrijeme propisano zakonom, a u većini kolektivnih ugovora ono je bilo skraćeno na 40 sati. Na kraju je i Zakon o radu promijenjen na 40 sati – podsjeća Novosel.

Šef SSSH-a najavljuje da će se naredne godine sindikati pokrenuti raspravu o radnom vremenu, kako o njegovom skraćenju, tako i o svim sadašnjim kršenjima koja su posebno očita u sektoru trgovini, gdje radnici rade 'petkom i svetkom' i to po deset sati dnevno, a plaća im se osam.

"Po zakonu radnik može raditi najviše 180 sati godišnje, no to se ne poštuje, niti se prekovremeni rad pošteno plaća - veli Novosel.

Dok se kod nas ne poštuju ni osnovna prava, u svijetu se testiraju učinci modela skraćenog radnog vremena.

Među njima je tehnološki div Microsoft, a rezultati koje su postigli sugeriraju da bi takav koncept mogao funkcionirati i za veće tvrtke.

Microsoft je u kolovozu u Japanu uveo eksperimentalni četverodnevni radni tjedan i za to su vrijeme uspjeli povećati prodaju za čak 40 posto. Uredi tvrtke bili su zatvoreni u petak, zaposlenici su dobili plaćeni slobodni dan, a sastanci su bili ograničeni na maksimalno 30 minuta. Za vrijeme probnog razdoblja koje je trajalo mjesec dana račun kompanije za struju smanjio se za 23 posto.

Ohrabrena tim pokazateljima kompanija je najavila da će i tijekom zime napraviti sličan eksperiment. Ovaj put neće uključivati jedan dan više slobodno nego će se zaposlenike poticati da 'pametno odmore'.

Inicijativa ove kompanije dolazi u pravo vrijeme budući se Japan već dugo bori s ponekad čak i kobnom kulturom prekomjernog rada. Problem je naime, tako ozbiljan, da u Zemlji izlazećeg sunca postoji za njega i naziv - karoshi; koji zapravo znači smrt od prekomjernog rada, bolesti izazvanih stresom ili teške depresije.

Japan je poznat po tome što ima najviše radnih sati na svijetu. Čak četvrtina japanskih tvrtki ima zaposlenike koji rade više od 80 sati prekovremeno.

U Velikoj Britaniji također sve više kompanija uvodi skraćeno radno vrijeme, a radnici objašnjavaju kako im je rad od ponedjeljka do četvrtka označio kraj akumuliranog umora koji su prije osjećali petkom nakon posla. Isto tako uvjeravaju kako su se dodatno, moral i energija zaposlenika podigli, a zbog osjećaja da je svaki sat posla važan, poboljšala se i produktivnost.

Britanska udruga sindikata (TUC) tvrtke u cijeloj državi potiču na postupni prijelaz na četverodnevni radni tjedan.

- Ovakav način rada smanjio bi stres 'žongliranja' između posla i obitelji te bi mogao pozitivno utjecati na ravnopravnost među spolovima. Tvrtke koje su isprobale četverodnevni radni tjedan kažu da je produktivnost radnika porasla, ali i dobro raspoloženje i zdravlje zaposlenika" - tvrde britanski sindikalisti. 

Za vrijeme gospodarske krize u Hrvatskoj je postojala zakonska mogućnost da se radi jedan dan u tjednu manje kako bi se zadržala radna mjesta. Onaj peti neradni dan poslodavcima je sufinancirala država. "Vlada je taj zakon ukinula, valjda smatra da je kriza završila, a jedan Opel tjedan dana radi, a tjedan ne radi kako bi sačuvalo radna mjesta – kaže sindikalist Mladen Novosel.

Slabljenje gospodarskih izgleda i pad narudžbi doveli su do toga da njemačke tvrtke u sektoru industrije sve češće pribjegavaju skraćivanju radnog vremena. U rujnu je tako 5,5 posto poduzeća u njemačkom proizvodnom sektoru koristilo tu praksu, dok ih je primjerice u lipnju bilo 3,8 posto.

 

Naslovnica Biznis