Novosti Biznis

koliko je isplativo

Novac želite čuvati u banci? Prije nego donesete odluku pročitajte ovaj tekst, izračunali smo koliko ćete zaraditi ako oročite sto tisuća kuna

koliko je isplativo

Kamate na štednju u bankama nikad nisu bile niže i u godinu dana pale su, ovisno o valuti i rokovima oročenja, i do 60 posto.

Tako se, primjerice, na novu štednju u kunama i eurima u kolovozu prosječno za tromjesečno oročenje dobivalo u bankama po 0,09 posto kamate. U ovom slučaju za eure vrijedi iznimka, jer je kamata porasla te je prije godinu dana iznosila 0,05 posto, dok je za kune u istom razdoblju pala s 0,14 posto na 0,09 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke.

Da odnesete po takvim uvjetima 100.000 kuna danas u banku, zaradit ćete za tri mjeseca 22,92 kune kamata, a kad država s njih odnese 12 posto poreza na dohodak i 15 posto prireza, ostat će vam 19,75 kuna kamate, dok je lanjskog kolovoza ta neto zarada bila 30,72 kune.

Prije četiri godine kamata nakon oporezivanja iznosila je 373 kune, dok se prije sedam godina, u kolovozu 2012., za istih 100.000 kuna i tromjesečno oročenje moglo za kune zaraditi 766 kuna kamate. Prije sedam godina nije bilo oporezivanja kamata na štednju, s kojim se startalo 2015. Tako je zarada štediša na kamatama na tromjesečno oročenje 100.000 kuna srozana u sedam godina sa 766 kuna na 19,75 kuna.

Slično je i s duljim oročenjima, pa ste u kolovozu lani za 100.000 kuna oročenih na godinu dana mogli dobiti 0,96 posto kamate, ili 830,3 kune, nakon što država uzme 133 kune poreza i prireza, a ove je godine po kamati od svega 0,39 posto neto zarada nakon oporezivanja smanjena za 519 kuna i iznosi 311 kuna. Prije četiri godine dobili biste 2447,74 kune po kamati od 2,83 posto, i to nakon oporezivanja, a čak 4896,72 kune u kolovozu 2012. jer bi za vas radila kamata od 4,88 posto i porezna pošteda.

Tako su barem stvari stajale prema podacima središnje banke za nove štedne poslove tijekom kolovoza, pa su se kamate na kunska tromjesečna oročenja u godinu dana spustile za 36 posto, u dvije godine za 68 posto, prije četiri godine kamata je bila 19 puta viša nego današnja, dok je prije sedam godina bila 33 puta veća od današnje. Nije mnogo drukčije ni s kamatama na štednju u eurima. Za oročenje na tri mjeseca i na godinu dana, danas se odobrava ista prosječna kamata od 0,09 posto.

Dok je za tromjesečno oročenje kamata porasla s lanjskih 0,05 posto, ili za 80 posto, za godišnje se oročenje spustila s 0,67 posto na 0,09 posto, ili više od sedam puta. Kamata na jednogodišnje oročenje prije četiri godine bila je 2,37 posto, što je 26 puta veća kamata nego danas, a prije sedam godina iznosila je 3,50 posto, što je vrijednost 38 današnjih kamata.

Tako štediše danas imaju itekako razloga za nezadovoljstvo jer im je kamata manja od inflacije: prosječna lanjska inflacija bila je 1,5 posto, preklanjska 1,1 posto, što znači da im novac gubi na vrijednosti u banci. Kako svi nisu skloni riskiranju sa svojim novcem i investiranjem na burzi ili u fonovima, sigurnost uložene štednje plaćaju gubitkom njegove vrijednosti, iako smo još daleko od situacije kakvu imaju poneke banke u razvijenim zemljama koje obračunavaju negativnu kamatu i penaliziraju držanje novca na banci.

Još smo dalje od negativnih kamata na kredite nekih inozemnih banaka, koje često nisu ono što se čini jer se na njih plaćaju naknade i varijabilni doprinosi pa kredit baš i nije besplatan niti banka plaća dužnicima jer su se kod nje zadužili. Svakako, kod nas padaju kamate na kredite, ali su one mnogo dalje od nule.

Kunski stambeni krediti pojeftinili su u godinu dana 15 posto, s prosječne kamate koja je u kolovozu lani bila 3,68 posto pali su na 3,12 posto prije dva mjeseca, dok su najtraženiji gotovinski kunski krediti kliznuli za 12 posto, sa 7,22 na 6,37 posto. Prije četiri godine kamate na te kunske stambene kredite iznosile su 5,25 posto i pale su do danas za 41 posto, a na gotovinske je kredite kamata bila 10 posto te se spustila za 36 posto.

Od lanjskog do ovogodišnjeg kolovoza stambeni krediti u eurima pojeftinili su s 3,40 na 3,05 posto, dok su prije četiri godine koštali prosječno po 4,92 posto. Cijena eurskih gotovinskih kredita kliznula je s 5,5 na 5,23 posto kamate u godinu dana, a prije četiri godine koštali su 7,86 posto.

Poniranje kamata ne tjera novac iz banaka, nego utječe na preslagivanje novca u druge vrste računa. Tako danas građani imaju znatno više novca na a vista štednji, tekućim i žiroračunima, na kojima čuvaju čak 49,7 milijardi kuna, dok gotovo 99 milijardi imaju na kunskoj i deviznoj klasičnoj štednji.

Na klasičnoj oročenoj štednji prije četiri godine su čuvali 146 milijardi kuna, a na a vista knjižicama, tekućim i žiroračunima 22,5 milijardi kuna. Vjerojatno se stvari tu neće značajnije mijenjati jer Europska središnja banaka, unatoč najavama, odustaje od skorog podizanja referentnih kamata, koje tako i dalje ostaju negativne, a opet je uvela kupnje vrijednosnih papira, što znači da skorog podizanja kamata na štednju i kredite nema na vidiku.

Trenutačno građani bankama otplaćuju 130 milijardi kuna kredita, 7,7 milijardi kuna više nego krajem lanjskog kolovoza. Najviše podižu kunske kredite, i to gotovinske nenamjenske kredite, koji još rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama, pa otplaćuju bankama 55 milijardi kuna stambenih i 51,8 milijardi kuna nenamjenskih kredita. Pritom je u stambenim kreditima 16,5 milijardi kunskih kredita, kojih su prije četiri godine građani imali svega pet milijardi kuna, dok kunskih među gotovinskim kreditima ima 38 milijardi kuna, dok ih je prije četiri godine bilo svega 17 milijardi kuna.

Analitičari očekuju da će do kraja godine bankama rasti krediti građanima, ali po malo nižim stopama zbog preporuke HNB-a o pooštravanju uvjeta za nenamjenske kredite koji se odobravaju na rok dulji od pet godina.

Štednja građana

98,99 milijardi kuna na oročenoj štednji

49,7 milijardi kuna na tekućim i žiroračunima te štednji po viđenju

Krediti stanovništvu

Ukupno - 130 milijardi kuna

Stambeni - 55 milijardi kuna

Kunski stambeni - 16,5 milijardi kuna

Eurski stambeni - 38 milijardi kuna

Gotovinski nenamjenski - 51,8 milijardi kuna

Kunski gotovinski - 38,3 milijarde

Eurski gotovinski - 13,45 milijardi kuna

 

Naslovnica Biznis