Mozaik Život

ZANIMLJIVA POLEMIKA

'Gatanje ostavljam babama': s našim poznatim meteorologom istražili smo zašto 'bablje ljeto' nosi upravo to ime, a u priču su se uplele i vještice i Djevica Marija

ZANIMLJIVA POLEMIKA

Što je "bablje ljeto" i kad nastupa? Mnoge od nas već hvata sjeta na spomen rečene kovanice, a da realno i ne znamo zašto glasi baš tako, niti kad točno nastupa.

Poigramo li se riječima, mi nešto stariji koji smo još učili hrvatsko-srpski sjetit ćemo se izraza za neudanu djevojku zrelije dobi (srećom, ta se "zrela" dob znatno pomakla), koja se nepravedno stigmatizirala, a u dalmatinskom žargonu nazivala "stara cura", dok bi Srbi rekli "baba devojka". Ima li to kakve veze s babljim ljetom?

Ove nas je godine, živo se sjećamo, priroda zakinula za proljeće, kao da nam ga je ukrala. Iz kišnog smo svibnja uletjeli u prevruće ljeto, a to je potpisnicu ovih redaka ponukalo na usporedbu sa životom samim: godina bez proljeća je, složit će se čitatelji, kao život bez djetinjstva...

Ljeto u perimenopauzi

Hoće li nam "nebo" nadoknaditi taj propust i podariti toplu jesen, štoviše, bablje ljeto? Zašto se uopće tako naziva? Možemo li i opet povući paralelu sa životom, pa se prisjetiti izreke pisca, predstavnika romantizma Victora Hugoa, koji je rekao da su "četrdesete starost mladih godina, a pedesete mladost starih godina"?

Znači li to da bablje ljeto ima četrdesetak godina? Možda je tek u perimenopauzi, a mi ga već prozvali "babljim"?!

Jedno od službenih objašnjenja glasi: Bablje ljeto je u narodu poznato i kao "Miholjsko ljeto", prema blagdanu sv. Mihovila, koji se časti 29. rujna.

Pojam se inače javlja u većem dijelu Europe, a ima više teorija porijekla.

Po jednoj od njih, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak.

U većini slavenskih jezika to su "bapske vlasi" (od baba = stara žena, vještica). U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se novačile vještice (coprnice, rekla bi Zagorka), a ta paučina je njihova kosa.

Također, ova paučina smatrala se i predivom (pređom) vilenjaka, patuljaka, norni ili pak djevice Marije. Vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mlade djevojke.

Prema "Velikoj sovjetskoj enciklopediji", pak, objašnjenje je prozaičnije, to je, naime, razdoblje "kad starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti".

Za nekoliko prigodnih riječi zamolili smo i mladog meteorologa-amatera Radu Popadića, čelnika udruge Crometeo.

- Bablje ljeto nikako ne može početi prije negoli završi ono kalendarsko, a to je dakle na samom službenom početku jeseni, okvirno negdje iza dvadesetog rujna.

Bablje ljeto može potrajati sve do Dana mrtvih, dakle cijeli listopad načelno može obilježiti suho i toplo vrijeme, također i još uvijek toplo more pogodno za kupanje.

Nemojte misliti da ovim riječima najavljujem da nas čeka bablje ljeto, ta je prognoza isuviše dugoročna i nepouzdana, a gatanje ostavljam babama – našalio se Popadić, napomenuvši da smo imali iznimno toplo ljeto, ali da to ne znači da će se ono protegnuti i duboko u jesen.

Preskočeno proljeće

- Hoće li nam priroda "iskompenzirati" proljeće koje je preskočila, taj gubitak možda nadoknaditi toplom jeseni? Može li barem taj parametar biti izvjesan? - pitali smo Popadića.

- U prirodi vam nema pravila, ona se nikome ne osjeća dužna ni zbog čega - odgovorio je u polušali, te nastavio.

- Može biti sedam sušnih, pa sedam rodnih godina, sve ovisi o meteorološkim ciklusima šire skale, nekad je moguće da budu kišni i proljeće i jesen, pa čak i ljeto iste godine!

Zasad vam samo mogu najaviti da će u listopadu, prema grubljim procjenama, nastupiti vrijeme tipično za jesen. Dakle, ako natruha babljeg ljeta i bude, neće se razviti u punoj raskoši – poručio je meteorolog-amater te čelnik udruge Crometeo Rade Popadić iz Žrnovnice.

Pleti, baba, bičve, stiže jesen...

"To je aluzija na kraj života"

Josip Kljaković Šantić (79), književnik:

- Bablje ljeto je završetak stađuna u kojemu ljeto gubi svoju snagu, kao kad sunce zalazi. Bablje, hm, vjerojatno ga tako nazivaju jer podsjeća na staro čeljade.

Sve je nemoćnije, a još živi, to bi bila nekakva paralela.

Pero Martinić (72), umirovljeni strojar:

- Bablje ljeto se tako naziva jer stare babe više izlazidu vani. Prije su stale doma jer im je bilo prevruće, a sad im je "taman".

I meni osobno kao penzioneru više paše ovo vrime nego srce ljeta, sad je puno ugodnije za sve, a pogotovo starije ljude.

Dražen Vuletić (57), elektroničar:

- Bablje ljeto; naziv je aluzija na kraj života, bapska dob kao nekakav sumrak, zalaz. Dakle, nema to veze sa statusom "baka", koji se ženi može dogoditi i u dosta mladoj dobi, oko četrdesete godine pa i ranije.

Pod "bablje" misli se na "babu" kao percepciju žene u Dalmaciji koja je, recimo, prevalila osamdesetu...

To uopće ne mora biti loše, dapače, to može biti jako ugodno razdoblje u životu, pogotovo ako je dida-servis (bija) dobar.

Teuta Šegvić (69), umirovljena pravnica:

- Bablje ljeto zovu još i Miholjsko, indijansko ljeto i slično. Zašto? Pa, ne znam točno, ali kako bilo, meni jako odgovara to "ljeto u zreloj dobi". More je savršeno, nije prevruće, ma sve mi paše!

Ivanka Ljubić (59), ekonomistica:

- Za pojam "bablje ljeto" znam da se kalendarski vezuje uz sredinu rujna pa do kraja listopada, te da se zove još i Miholjsko ljeto po blagdanu svetog Mihovila 29. rujna, kad je rođen i moj istoimeni unuk!

E, sad, zašto se naziva baš "bablje"? Doista, možda bi se moglo zvati i "djedovo ljeto", budući da je imenica srednjeg roda, na egleskom "summer" i tako dalje.

Možda razlog čuči u činjenici da su babe "toplije", posvećenije unucima i tako nekako. Nemam drugo objašnjenje, pitanje vam je intrigantno, da se čovjek zamisli...

 

Naslovnica Život