Mozaik Društvena mreža

OD ZABAVE DO RASPRAVE

Ella se pohvalila ukrašenom jelkom u novom stanu, pa razljutila pratiteljicu: Ono kad sve ide u k..., nek' i tradicija propadne!; Dvornik joj je rado održala lekciju o običajima i katoličanstvu 

OD ZABAVE DO RASPRAVE

"I evo ako niste pogledali moj posljednji #vlogmas na youtubeu, ovako izgleda naše drvce" -  objavila je Ella Dvornik na Instagramu, napomenuvši kako je u videu jako detaljno snimala cijeli proces kićenja prve jelke u novom domu, gdje je prije mjesec dana sa suprugom Charlesom i malenom Balie svila novo obiteljsko gnijezdo.

Tijekom jeseni Ella je sa svojim pratiteljima na društvenim platformama dijelila muku, kaos i kolaps kojeg vrlo dobro poznaju svi koji su prolazili selidbe iz stana u stan, a u međuvremenu nakupili priličan broj potrebnih i nepotrebnih stvari.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Ella Dvornik-Pearce (@elladvornik) on

Kićenjem bora kao da je odahnula i stavila "točku na i".

Nakon što je njezina nova adresa uglavnom poprimila željeni oblik, Ella je očito bila nestrpljiva da je i blagdanski "ušesti", a u tome je, kako je otkrila, glavnu saveznicu imala u svekrvi.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Ella Dvornik-Pearce (@elladvornik) on

"Bor me podsjetio na film 'Sam u kući', oni su mi imali uvijek predivne borove. Stvarno je magičan" - pohvalila je pratiteljica.

"Charlesova mama ima stil, ja nisam baš maher u kićenju" - Ella nije željela preuzeti glavne zasluge.

Otkrila je u videu da su u subotu šopingirali, a jutros ukrašavali.

"Prvo, kad si objavila da si već okitila drvce bila sam onako, kao većina, gdje je nestala čar kićenja na Badnjak... I onda, kada sam ga jutros vidjela, poželjela sam da cijele godine drvce bude u kući.

Uglavnom, probudila si u meni veliku želju da što prije smjestim bor u kuću" - priznala joj je druga, otvarajući raspravu između pobornika blagdanskog ugođaja, koji žele da im što prije dođe u stan i tradicionalista, koji inzistiraju da to bude na Badnjak.

"Lijepo. Uranili vi s kićenjem" - blago se zamjerilo.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Ella Dvornik-Pearce (@elladvornik) on

Očitovanje na ovu temu koje je uslijedilo bilo je najvatrenije.

"Zašto više nitko ne kiti bor na Badnjak? Zaštooo? Ono kad sve ide u k...nek i tradicija propadne. Nadam se samo da je to neki trend ili faza i da neće dugo trajati" - bila je, naime, gorljiva pratiteljica, kojoj je Ella i replicirala.

"Draga Jelena. Kićenje bora je poganski njemački običaj koji je popularizirala kraljica Viktorija kad se udala za Nijemca i od njega dobila drvce.

Kad je izašla u novinama, Amerikanci su to vidjeli i od toga napravili ono što je kićenje danas. U Hrvatskoj se bor kiti tek od sredine 1800-ih godina. Znači, među zadnjima smo.

Bor kao simbol nema veze ni s jednom vjerom, pogotovo ne kršćanskom, te dan kićenja kao takav ne postoji već je određen ljudima. Dakle kititi možeš i na ljeto jer doslovno nema veze s Božićem koji, pretpostavljam, ti kao i većina Hrvata slaviš" - održala je Ella malu lekciju.

 

Prvo drvce u Rigi 1510. godine, u Hrvatskoj tek 340 godina kasnije


Početke običaja ukrašavanja božićnog drvca povezuje se s Njemačkom u 16. stoljeću. Ingeborg Weber-Kellermann (profesor europske etnologije iz Marburga) kao najraniji spomen tog običaja uzima ljetopis iz 1570. godine, koji navodi kako je mala jela ukrašena jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem postavljena za djecu, koja su na Božić prikupljala slatkiše, navodi Wikipedija.

Domom prvog božićnog drvca neki smatraju Rigu, glavni grad Latvije, koja na jednom od gradskih trgova nosi natpis na osam jezika: "Prvo novogodišnje (odnosno božićno) drvce u Rigi 1510.".

Tijekom 17. stoljeća običaj ukrašavanja božićnog drvca počeo je ulaziti u obiteljske domove. Strasburški svećenik, Johann Konrad Dannerhauer, žalio se na taj običaj zato što "odvlači od Božje riječi".

Do početka 18. stoljeća ukrašavanje božićnih drvaca postalo je uobičajeno u gradovima sjevernog Porajnja, a katolička većina uz južni dio toka Rajne običaj je smatrala protestantskim.

Početkom 19. stoljeća običaj je postao popularan među plemstvom i proširio se po dvorovima čak do Rusije. Princeza Henrietta od Nassau-Weilburga 1816. godine upoznala je Beč s ukrašavanja božićnih drvaca te se taj običaj narednih godina brzo proširio Austrijom.

U Francuskoj je prvo božićno drvce predstavila vojvotkinja od Orleansa 1840. godine.

U Veliku je Britaniju običaj ukrašavanja božićnog drvca donijela supruga kralja Georgea III., Charlotte od Mecklenburg-Strelitza, ali se u to vrijeme običaj nije proširio dalje od kraljevskog dvora.

Nakon vjenčanja kraljice Viktorije i njezinog njemačkog rođaka, princa Alberta, običaj se još više proširio. Princ Albert za Božić je poklanjao velik broj drvaca školama i vojarnama.

Crteži kraljevske obitelji s njihovim božićnim drvcem u Osborne Houseu pojavljivali su se u engleskim časopisima, a prvi put u tehnici drvoreza u časopisu Ilustirane londonske novosti (eng. Illustrated London News; prosinac 1848.).

Za Božić 1850. godine ilustracije su se pojavile i u SAD-u. Te slike britanske kraljevske obitelji tijekom njihove božićne proslave pomogle su u popularizaciji običaja ukrašavanja božićnih drvaca u Britaniji te među anglofilnim Amerikancima više klase.

U Hrvatskoj se tek 1850-ih godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi.

Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi su na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, plodovima i zelenilom, a za to su najčešće bila zadužena djeca.

Uz to, u kuću se unosio badnjak, debeli panj ili klada koji je na tu noć, ali i kasnije, gorio na ognjištu. U početku su se kitila bjelogorična stabla, a kasnije, učestalim pošumljavanjem, za ukrašavanje se počinju koristiti crnogorična stabla, navodi Wikipedija.

 

Naslovnica Društvena mreža