More Vijesti

Konferencija 'Slobodne Dalmacije'

Budućnosti nautičkog turizma u Hrvatskoj: 'S flotom većom od četiri tisuće plovila, više od 140 luka nautičkog turizma, 17 tisuća vezova smo nautička sila diljem svijeta'

Konferencija 'Slobodne Dalmacije'

Kristian Pavić: Pitanje koncesija je ono što je pitanje naše budućnosti, i ne samo za nas, već i za naše kolege. Da bismo mogli pratiti trendove koje nautičari traže, potrebno je osigurati mogućnost ulaganja

"Slobodna Dalmacija" je u novom "Adrisovom" hotelu "Grand Park" u Rovinju u ponedjeljak organizirala konferenciju o budućnosti nautičkog turizma u Hrvatskoj.

Pokrovitelji događaja su Hrvatska turistička zajednica i Adriatic Croatia International Club (ACI), a prisustvovali su mu ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli, direktori brojnih ACI-jevih marina, vlasnici turističkih agencija…

– Budućnost nautičkog turizma u Hrvatskoj je tema koja se prirodno veže uz ime i poslovnu strategiju "Slobodne Dalmacije" i svih njenih izdanja – od "Otvorenog mora", preko "Dubrovačkog vjesnika", "Makarske kronike", "Šibenskog lista", portala Zadarski.hr, pa do časopisa "Max Fishing".

– S flotom većom od četiri tisuće plovila u čarteru, s više od 140 luka nautičkog turizma, 17 tisuća vezova, više od milijun putnika na kruzerima u prošloj godini, Hrvatska je nautička velesila i jedna od najznačajnijih nautičkih destinacija ne sam na Mediteranu, nego i diljem svijeta – kazao je Jadran Kapor, glavni urednik "Slobodne Dalmacije", koji je otvorio konferenciju, te nastavio:

– Ovogodišnji rezultati tek će se zbrajati, a lani smo dosegli 857 milijuna kuna prihoda u lukama nautičkog turizma (no, to nije jedini prihod koji nautika generira), pri čemu je prosječna potrošnja gosta na čarter-plovilima iznosila 183 eura dnevno ili dvostruko više od prosječne potrošnje hrvatskog turista. Zasad je u ovom turističkom segmentu, objavili smo prošlog četvrtka, ostvaren rast noćenja od tri posto.

Jadran Kapor je istaknuo da s trećom najdužom obalnom crtom na Mediteranu (7368 kilometara, jedino Grčka i Italija imaju dulju), te sa 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi, Hrvatska sasvim sigurno ima još sasvim dovoljno potencijala da značajno uveća rast u nautičkom turizmu.

– Dovoljno bi bilo izjednačiti oporezivanje kopnenih i nautičkih turista, kao što to ovih dana nastoje napraviti naši susjedi u Italiji. Pomoglo bi i kad bismo ubrzali donošenje Zakona o pomorskom dobru.

– S druge strane, već i sadašnju promet predstavlja ne samo sigurnosni, nego i ekološki, pa ako hoćete i društveni izazov jer je sve više destinacija ljeti pretrpano desantima s brodova na kružnim putovanjima – kazao je glavni urednik Slobodne Dalmacije i prisutnima na konferenciji zaželio mirno more i burnu, ali korisnu raspravu.

Uvodno predavanje, na temu projekcije razvoja ACI-ja kao nositelja razvoja nautičkog turizma u Hrvatskoj, održao je Kristian Pavić, predsjednik Uprave te velike državne kompanije.

Od ukupno 17 tisuća vezove u Hrvatskoj, u ACI-jevim marinama je više od 5800. Kroz njihove marine godišnje prođe preko 700 tisuća nautičara. Njihovi gosti imaju mogućnost rezerviranja veza putem mobilne aplikacije, povoljnog transporta, mogućnost punjenja svojih električnih automobila, zbog čega je, primjerice, otok Cres na ruti Tesla rallyja…

Mnogo novosti očekuje ACI-jeve marine.

– Danas je pokrenuta rekonstrukcija splitske marine, odnosno izgradnja charter naselja za smještaj charter firmi, a radi se o jednoj od najpoznatijih i najjačih lokacija u Hrvatskoj odakle brodove kreću na svoje đite. No, pitanje koncesija je ono što je pitanje naše budućnosti, i ne samo za nas, već i za naše kolege. Da bismo mogli pratiti trendove koje nautičari traže, potrebno je osigurati mogućnost ulaganja

Sukladno postojećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, kompletnu imovinu moramo amortizirati tijekom trajanja koncesije, što je relativno kratko vrijeme, i bilo koja investicija u ovom momentu neće pokazati svoju isplativost. Ovim putem apeliram na sve dionike da doprinesu da se donese novi Zakon o pomorskom dobru i da se isto tako riješi pitanje koncesija, jer to je pitanje budućnosti. U ovom trenutku imamo status ovlaštenika koncesije za izgradnju marina u Novalji i u Malom Lošinju. To nam omogućava da budemo aktivni dionici ishođenja lokacijske dozove, no dalje je pitanje hoćemo li mi biti koncesionari – rekao je Kristian Pavić.

U panel diskusiji, koju su moderirali Barbara Ban i Duško Ćurlić, sudjelovali su voditelj Odjela za istraživanje tržišta Hrvatske turističke zajednice Saša Popovac, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Sean Lisjak, direktor Plovputa Mate Perišić, ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Šime Ježina, gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić i ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić. Također je puštena snimljena izjava o utjecaju kruzerskog turizma na kvalitetu života i turističke destinacije, koju je dao gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Barbaru Ban je zanimao kako je Zadar postao najbolja kruzerska luka u svijetu u 2019. godini.

– Projekt zadarske luke traje već 10 godina, a investicija od 200 milijuna eura se završava ove godine. Ono što nam je bilo najjači adut za dobivanje te nagrade je što smo ove godine pustili u funkciju putnički terminal čija jedna trećina pripada kruzer biznisu, a jedna trećina za trajektni prijevoz domaćih putnika. Naša luka je direktno spojena na autocestu, te smo pet kilometara udaljeni od zračne luke… – rekao je Robert Škifić.

Moderatorica je upitala Seana Lisjaka treba li mijenjati zakonsku regulativu kada pričamo o budućnosti nautičkog turizma i njegovog razvoja.

– Kao udruženje smo izuzeto ponosni da je nautika dobila na značaju. Uvijek se treba prilagođavati trendu i tržištu. Zakonu nisu loši, ali ih treba dorađivati i dopunjavati radi omogućavanja podizanja kvalitete i dodavanja novih sadržaja koji će privući turiste. Pravila igre za marine se mogu iščitati u Zakonu o pomorskom dobru, te u Zakonu o koncesijama. Sadašnjih koncesionarima za 15-ak godina ističu koncesije, a po sadašnjim zakonima, te naputcima EU, proizlazi da nećemo imati mogućnost nastavka koncesijskog razdoblja, nego ćemo morati ići na javne natječaje. To daje nesigurnost koncesionarima i potencijalnim investitorima. Da imaju jasnije definiranu situaciju o tome što nakon isteka koncesije, puno lakše bi se odlučivali na veća ulaganja – objasnio je predsjednik Udruženja marina.

O tome kako zajedno idu zaštita prirode i nautički turizam, upitan je Šime Ježina.

– Prve marine na Kornatima su ACI-jeve marine i tako se malo po malo i kod nas rađao nautički turizam. Ako sve bude po planu, sljedeći Uskrs ćemo posjetitelje dočekati s 223 novih sidrišnih bova u 15 uvala. A sklad nautičkog turizma i zaštite prirode se prvo postiže kroz edukaciju nautičara – odgovorio je.

Rasprava je trajala preko sat vremena. Dubrovački gradonačelnik Franković je putem video snimke poručio:

– Dubrovnik je prvi grad u svijetu koji je pristupio velikim kompanijama za krstarenja i njihovoj organizaciji i dogovorio se kako u budućnosti upravljati tim segmentom turizma. Činjenica je da gosti s kruzera žele doći u grad i da oni značajno utječu na ukupni turistički promet jedne sredine. Isto tako, kada istovremeno dođe veći broj kruzera onda dođe do zagušenja gradova. Do 2017. godine Dubrovnik je gotovo svakodnevno bilježio zagušenja od velikog broja gostiju. Iskustvo i kvaliteta pružena u tom trenutku su bili na najnižim mogućim razinama. Sigurno da je iskustvo gosta s kruzera, kao i nekog izletnika, pritom bilo da više ne želi doći.

– Upravo smo tako komunicirali s kompanijama i prenijeli im naša razmišljanja i fotografije na kojima se vide enormne gužve i pitali ih žele li oni biti tu. Tako smo započeli upravljanje tim vidom turizma. Nismo željeli biti kao Aljaska koja je preko noći zabranila kruzere, pa kad je vidjela negativni efekt toga na njihovo gospodarstvo, onda su ih za dvije godine zamolili da se vrate. Umjesto toga smo željeli dogovorno smanjivati broj turista. U ovoj godini bilježimo značajna poboljšanja jer smo u 70 posto scenarija imali najviše dva kruzera istovremeno, a u 30 posto vremena više od dva kruzera, što želimo u potpunosti izbjeći sljedeće godine. Testirali smo da Dubrovnik može podnijeti dva kruzera istovremeno, a naravno da možemo podnijeti još jedan ili dva u drugom dijelu dana. U tu brojku ne ulaze oni kruzeri koji su tu došli na ukrcaj ili iskrcaj putnika jer ničim ne utječu na infrastrukturu našeg grada.

– U tom smislu se pokazala dobra odluka što terminal nismo dali u koncesiju jer bi onda bilo onemogućeno upravljanje najvažnijim resursom, a to je luka Dubrovnik. Naime, kada bi koncesiju dali nekome drugome, onda bi mu profit bio osnovi motiv poslovanja i bio bi mu cilj dovođenja što većeg broja gostiju, a što nije motiv Grada Dubrovnika, već nam je bitna kvaliteta života napih sugrađana. Ostaje još problem cesta, liberalizacije taksi tržišta...

 

Naslovnica Vijesti