Mišljenja Vijesti i konteksti

Vijesti i konteksti

Višnja Starešina

Kako čitati Trumpa - od Koreje do Kosova

Za očekivati je skori završni čin u srpsko-kosovskom sukobu uz SAD i Rusiju kao jamce dogovora. I EU ponovno kao statistom. Srbija će možda naizgled politički izgubiti u odnosu na Kosovo, ali će zato politički ojačati prema zapadnim susjedima, prije nego što na red dođe državno rješavanje BiH

Još prije dvije godine američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un javno su se častili najpogrdnijim imenima.

Donald Trump je s govornice Opće skupštine UN-a nazvao Kim Jong-una "čovjekom raketom", zaprijetivši da će potpuno uništiti Sjevernu Koreju nastavi li s nuklearnim pokusima. Kim Jong-un je uzvratno raspalio po Trumpu sa svoje državne televizije. Najprije ga je dobro "oprala" prva dama sjevernokorejskog agitpropa, vječita gospođa u rozom kompletu, a potom se ukazao i sam najveći vođa nazvavši Trumpa "mentalno poremećenim starkeljom". I najavio je nastavak nuklearnih pokusa.

Svjetski su mainstream mediji poručivali da je omraženi Donald Trump doveo svijet na rub nuklearnog rata. Prije nekoliko dana u Hanoiju su se po drugi put sastali Donald i Kim. Njihova međusobna "kemija" doduše ipak nije bila na razini Lady Gage i Bradleyja Coopera iz performansa na dodjeli Oscara. Ali u brižljivo izrežiranoj političkoj predstavi Trump je poručio Kimu da ga smatra svojim prijateljem i velikim vođom, a Kim se razdragano smješkao kad je Donald nahvalio ekonomske potencijale njegove fantastične zemlje. No tri su bitne poruke s ovog susreta. Prvo, Kim je javno potvrdio svoju spremnost za denuklearizaciju, jer u protivnom, kako je rekao, ne bi ni došao na summit u Hanoi.

Drugo, Trump je dao do znanja da će ukidanje sankcija prema Sjevernoj Koreji biti čvrsto vezano uz provedbu denuklearizacije.

I treće: proces vraćanja i ponovne integracije Sjeverne Koreje u međunarodnu zajednicu nezaustavljivo ide dalje.
Upravo je rješavanje sukoba s izopćenom i sankcioniranom Sjevernom Korejom bio ogledni primjer novog pristupa u rješavanju međudržavnih i međunarodnih sporova, na principu država s državom ili države s državama.

Prije Trumpa, pitanje ponovnog uključenja Sjeverne Koreje u međunarodni poredak bilo je pitanje odnosa velikih sila u Vijeću sigurnosti UN-a: SAD-a, Velike Britanije i Francuske, s jedne strane, i Kine i Rusije s druge. I bilo je godinama blokirano, a Sjeverna Koreja je bila talac njihovih odnosa.

Premještanjem problema u sferu odnosa dviju država SAD-a i Sjeverne Koreje, pri čemu su dakako iza scene u proces izvjesno upućeni i drugi zainteresirani akteri, poput Kine i Rusije, krenulo se prema rješenju. Model se pokazuje uspješnim i širi se i na druge neriješene konflikte.

Dok možemo samo nagađati što je sve u pozadini američkog vojnog povlačenja iz Sirije i kakve je tu koncesije dobila Rusija, a kakve drugi akteri, novi model rješavanja starih i kroničnih međudržavnih konflikata, koji je inaugurirala Trumpova administracija, postaje vidljiv i u našem susjedstvu, na državno neriješenom području bivše Jugoslavije. Jedan od primjera je rješenje tri desetljeća starog grčko-makedonskog spora oko imena Makedonije, koja odnedavno nosi ime Sjeverna Makedonija. Dobila je napokon pozivnicu za priključenje NATO savezu i u postupku je ratifikacije ugovora u državama članicama, nakon što je desetak godina bila na "ledu" zbog grčkog protivljenja.

Hrvatska ljevica će to pripisati državničkoj mudrosti svoje političke subraće Alexisa Tsiprasa s grčke strane i Zorana Zaeva s makedonske strane. No njihova državnička mudrost je proradila tek nakon što je prije otprilike dvije godine SAD čvrsto odlučio riješiti spor i uvesti Makedoniju u NATO nasuprot ruskim težnjama, pronašavši lokalne partnere koji su za to bili spremni.
Desni Nikola Gruevski (VMRO-DPMNE) nije prepoznao trenutak pa sada traži utočište od optužbi za korupciju u Mađarskoj, kod Viktora Orbana.

Po svome nerazumijevanju političkih procesa i neprepoznavanju političkog trenutka mogao bi poslužiti kao poučan primjer i aktualnom vodstvu HDZ-a. Lijevi Zoran Zaev (SDSM) prepoznao je priliku, prigrabio je i tako postao mudri državnik, zajedno s Alexisom Tsiprasom. Iako su obojica na ideološko-političkom polu sasvim suprotno od Donalda Trumpa i američkih republikanaca. Ali i Zaev i Tsipras su pokazali da znaju čitati.

Američki fokus djelovanja i rješavanja konflikata seli se na Kosovo, gdje ćemo, sad je već sasvim izvjesno, imati i srpsko-albanski dogovor o nekim promjenama granica. Ako se sjećate, to je ona ideja na koju su vrlo negativno reagirali neki europski mainstream lideri: od Angele Merkel do Andreja Plenkovića, kada je prije nekoliko mjeseci puštena u javnost kao probni balon.

Sad je već pušten u javnost novi set karata, i novi politički aranžmani prema kojima bi Srbija dobila sjever Kosova, a Kosovo stolicu u UN-u. Na čelo Ureda za europske i euroazijske poslove State Departmenta imenovan je Philip Reeker, veteran srpsko-kosovske problematike, kojeg srpski mediji već nazivaju "malim Holbrukom" i "čovekom koji završava poslove".
Za očekivati je skori završni čin u srpsko-kosovskom sukobu uz SAD i Rusiju kao jamce dogovora. I EU ponovno kao statistom.

Srbija će možda naizgled politički izgubiti u odnosu na Kosovo, ali će zato politički ojačati prema zapadnim susjedima, prije nego što na red dođe državno rješavanje BiH.
Pitam se može li dotad hrvatsko državno vodstvo naučiti čitati? Ili alternativno: može li Hrvatska dotad dobiti vodstvo koje znade čitati?

Naslovnica Vijesti i konteksti