Mišljenja Vijesti i konteksti

Vijesti i konteksti

Višnja Starešina

Plenković na prekretnici, gripen mu nosi probleme

VIJESTI I KONTEKSTI

Prvi čin nabave borbenih zrakoplova i službeno je okončan. Izraelsko izaslanstvo, predvođeno glavnim direktorom ministarstva obrane Udijem Adamom, doputovalo je u Zagreb i vrlo ležerno preuzelo odgovornost za propast posla zbog „nepredvidivih okolnosti“. Udi Adam je, preuzimajući na sebe svu odgovornost nakon sastanka u hrvatskom Ministarstvu obrane, amnestirao hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića, od kojeg uglavnom tradicionalni politički protivnici hrvatsko-izraelsko-američke suradnje nastoje učiniti Pedra koji bi trebao visiti zbog propalog aranžmana. SAD se nije osobito zamarao traženjem krivca, samo je ostao pri svome vetu na prodaji F-16 Baraka s dodatnom izraelskom opremom Hrvatskoj.

Na naivnima je da možda i povjeruju u ono u što ih duboka grla Hrvatske vlade nastoje uvjeriti posljednjih dana: da je do propasti posla došlo zato što Izrael ne zna kako ugovarati i dogovarati transfer oružja i visoke vojne tehnologije sa SAD-om. Ili možda čak zato što SAD ne zna kako reći ne nekome tko je također zainteresiran za kupnju F 16 Baraka, nakon što su Hrvatskoj u jednom trenutku rekli da? Baš razmišljam koliko bi puta Amerika već propala da ne zna ili da se ustručava reći i da i ne u trgovini vojnom tehnologijom sukladno vlastitim interesima, u strahu što će o tome misliti i reći Bugarska ili Rumunjska?

Energetski projekt

Tako je izvana popeglana propast najvećeg hrvatskog vojno-obrambenog projekta nakon okončanja Domovinskog rata, koji je u sebi nosio konačni zaokret od povezanosti s bivšim sovjetskim, odnosno ruskim visokim vojnim tehnologijama, a sa cijelim pratećim paketom donosio i novo strateško partnerstvo u trokutu Hrvatska - Izrael - SAD. Preuzimanjem odgovornosti i svođenjem krivice na „nepredvidive okolnosti“ izraelska je strana formalno zaštitila i Andreja Plenkovića od upita: nije li pravi razlog američkog veta hrvatska sustavna opstrukcija američke energetske strategije u Europi? Jer, projekti kojima se osigurava energetska neovisnost Europe o ruskom plinu i nafti u političkom su ratu za novi svjetski poredak postali također „oružje“ europske obrane od naraslih ambicija istočnih neliberalnih demokracija, ili po starome autokracija i despocija? I još više, time je premijeru Plenkoviću pružena prilika da u sljedećem činu pokaže da takve sumnje nemaju osnova, pa čak i prilika da osobno politički poentira u izboru novih hrvatskih borbenih zrakoplova, kao i da time napravi za Hrvatsku dugoročno jednako dobar ili možda čak i bolji posao od ovog koji je bio ugovoren s Izraelom.

Plenkovićevu odluku u ovom trenutku olakšavaju - vrijeme i vremena. Konkretno vrijeme - jer aktualna hrvatska borbena flota MIG-ova je na rubu funkcionalnosti. I vrijeme kao novi politički kontekst u kojem ponovno jača američka vojna prisutnost u Europi, fokusiranje na obranu i strateška obrambena partnerstva. To znači da premijer ima odriješene ruke donijeti odluku brzo i bez novog natječaja.

Izravna pogodba

Važna je točka za budući izbor upozorenje predsjednice Grabar-Kitarović kako je izgubljeno dragocjeno vrijeme i da je sadašnja flota od tri preostala za let sposobna MIG-a na izdisaju. Time je dodatno olakšala Plenkoviću odluku o ulasku u izravnu pogodbu. Valja pritom vidjeti i kakav je to novi, zamjenski paket predložen ministru Krstičeviću, a koji bi on trebao predstaviti vladi. S obzirom na uključene strane, pretpostavka je da paket uključuje neku varijantu američkog F-16, ali i realizaciju dijela prethodno dogovorene gospodarske suradnje s Izraelom, pa i u obrambenom sektoru. Dakle, da bi se i u ponešto izmijenjenoj formi zaokružilo strateško partnerstvo u trokutu Hrvatska - Izrael - SAD.

Plenković je na potezu, kojim može raspršiti sumnje o tome kamo vodi Hrvatsku. Ali je također i na čistini. Započne li i u novim okolnostima ponovno priču o švedskom gripenu, bit će to znak da Hrvatska ima ozbiljan problem u vrhu vlasti. Naime, čak i da je gripen najsavršeniji, da ima zlatna krila, nije sukladno hrvatskom državnom interesu graditi svoju novu borbenu flotu na avionima vojno neutralne Švedske. Koja uz to do današnjih dana ima više političkih simpatija za nepostojeću Jugoslaviju nego za postojeću Hrvatsku.

Naslovnica Vijesti i konteksti

VIŠE IZ RUBRIKE