Dalmacija Split

EDVARD GALIJOT

Slušali su kad im je lakrdijaš prodavao zebre bez pruga, a ovaj čovjek mjesecima ne može kontaktirati Grad Split: Nudim revolucionarno rješenje za otpad, ne žele niti saslušati

EDVARD GALIJOT

Edvard Galijot, predstavnik mađarske tvrtke "World Technical Solution" (WTS), nije imao sreće u kontaktima s Gradom Splitom, kao Davor Jurkotić, voditelj emisije "U zdrav mozak".

Jurkotić je, podsjetimo, predstavljajući se kao Zvonko Špišić iz Ministarstva uprave, razgovarao s nadležnima u Banovini tražeći novu lokaciju za zoološki vrt i nudeći investiciju vrijednu 88 milijuna eura, a Galijot mjesecima uporno pokušava kontaktirati s odgovornima u Gradu Splitu, kao i u Splitsko-dalmatinskoj županiji kako bi im predstavio novu tehnologiju u zbrinjavanju nerazgradivog otpada za investiciju od oko 50 milijuna eura.

Izmišljena investicija u Gradu Splitu naišla je na sugovornike koji su saslušali izmišljenoga gospodina Špišića, ali stvarni prijedlog za investiciju u tim institucijama nije naišao na nekoga tko bi gospodinu Galijotu makar rekao: "Ne, hvala" ili "Da, razmotrit ćemo".

– Riječ je o novoj tehnologiji koju je izumio Imre Sarkozi, jedina je u Europskoj uniji sto posto ekološka, a dobro bi došla i na splitskom području s obzirom na izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Nakon zbrinjavanja nerazgradivog otpada, a to je sav plastični otpad koji počinje riječima poli..., također i autogume, finalni proizvodi su ulje, plin i koks, a može se proizvoditi i struja. Kao zastupnik WTS-a ponudio sam Gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji tu tehnologiju, ekološki i ekonomski opravdanu, kao i financiranje ove investicije. Ali oni šute. Nije poslovno ne odgovoriti, a pogotovo nije praviti štetu zajednici – kaže nam Edvard Galijot, magistar ekonomije, pokazujući dokumentaciju o WTS tehnologiji i svoje ovlaštenje za predstavljanje mađarske tvrtke u Hrvatskoj.

Početkom ove godine obratio se e-mailom splitskom gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari i njegovim suradnicima, a u više navrata, kaže i više od 20 puta, pokušao je telefonski razgovarati s gradonačelnikovim savjetnikom Krešimirom Budišom. Potom je pisao i splitsko-dalmatinskom županu Blaženku Bobanu i njegovim suradnicima. Detaljno je pojašnjavao kako ova tehnologija funkcionira i prezentirao računicu s njezinim prednostima. Prije dva mjeseca obratio se nadležnima u Gradu i Županiji i pozivom da posjete mađarski Gyer i uvjere se na licu mjesta kako WTS funkcionira.

– Ponudili smo i financiranje projekta u Lećevici. Po našem mišljenju, postoje tri načina financiranja, a to je 100 posto Grad Split ili EU fondovi i Grad Split za što bismo mi dali sve potrebne dokumente za financiranje iz EU fondova, ili javno-privatno partnerstvo WTS-a i Grada Splita. Sve tri varijante donose nesagledive koristi: 100 posto zbrinuti SRF, zapošljavanje djelatnika i 100 posto ekološki čist projekt, kao i isplativost u roku do 5 godina – ističe Galijot.

Cijena za jedan modul koji bi proizvodio 1,15 MW struje na sat /24sata/365 dana, iznosi 2,9 milijuna eura. U varijanti da se ne proizvodi struja već samo ulje, plin i koks, cijena je 2,25 milijuna eura.

– Za preradu 30.000 tona SRF-a potrebno je instalirati 13 modula, a s obzirom da energana radi neprekidno, dobijemo 130.962 MW struje godišnje, što bi dalo godišnji prihod od 10.476.960 eura. Ako se uzme u obzir da iz proizvodnje iziđe pet posto čistog koksa, a to je oko 1565 tona, onda je prihod od koksa 1.565.000 eura godišnje. Ako se ide samo na proizvodnju ulja, plina i koksa, ušteda u startu je oko 9,1 milijun eura jer toliko košta 13 agregata za struju – pojašnjava Galijot.

Kontaktirali smo i Grad Split, a iz ureda gradonačelnika dobili smo ovaj odgovor:

– Istina je da je izvjesni g. Galijot iz društva "Istra nova" d.o.o., navodni facilitator WTS tehnologije kroz vlastiti g-mail kontaktirao Grad Split nudeći navodne investicije od 50 milijuna eura koje se vrate u roku nekoliko godina prerađujući otpad u koks, ulje, naftu i struju. S obzirom na to da se u mailu pozivao na RCG Lećevica, telefonski je upućen na upravitelja odnosno društvo Regionalni centar čistog okoliša s obzirom na to da je isti već izradilo projekt i studije utjecaja na okoliš, pa samim time ne znamo koliko je tehnologija primjenjiva na nešto već u visokoj fazi spremnosti. Grad Split je uvijek do sada prihvatio svaku ozbiljnu najavu investitora poslanog s provjerljivog kontakta te obavio sastanak s navedenim u slučaju bilo kojeg ozbiljnog projekta. U ovom slučaju s obzirom da projekt priprema Splitsko-dalmatinska županija, upućen je na navedenu adresu.
Poslali smo upit i u kabinet župana, a odgovorila nam je mr. sc. Vlatka Lucijanić-Justić, privremena upraviteljica tvrtke Regionalni centar čistog okoliša d.o.o.

– Mehaničko-biološka obrada miješanoga komunalnog otpada definirana je projektnom dokumentacijom koja se nalazi na internetskoj stranici www.rcco.hr. Na temelju te dokumentacije ishođena je lokacijska dozvola i nepovratna sredstva Europske unije pa prostora za primjenu drukčijih tehnologija u okviru Centra nema – ističe Lucijanić-Justić.

Ujedno navodi da su sve tvrtke koje su na bilo koji način pristupile tom društvu upućene na te okolnosti i internetsku stranicu radi prikupljanja podataka, te na činjenicu da je u pripremi javni natječaj za odabir projektanta i izvođača postrojenja i građevinskih radova u okviru Centra za gospodarenje otpadom. Javni natječaj će, kaže, biti objavljen na stranici elektroničkog oglasnika javne nabave EU-a tako da će svi zainteresirani ponuditelji imati priliku sudjelovati.

Ponovno smo u kabinetu župana pitali je li i g. Galijot upoznat s tim podacima. Dobili smo sljedeći odgovor:

– Uvidom u korespondenciju nadležnih, utvrdili smo kako se spomenuti gosp. Galijot prvi put javio u siječnju ove godine gđi Mariji Vuković, a drugi put, otprilike prije mjesec dana, zamjeniku župana Luki Brčiću, pretpostavili smo da su ga uputili na Regionalni centar čistog okoliša, te na te mailove nismo odgovarali iz kabineta. Inače ovakvih ponuda smo, zadnjih pet-šest godina, primali na desetke godišnje i sve smo upućivali na Regionalni centar jer su procedure EU-a i Vlade RH, po pitanju nabave opreme za zbrinjavanje komunalnog otpada, jasne i striktno određene.

Edvard Galijot tvrdi, pak, da Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija nisu dobili na desetke ovakvih ponuda jer je ovo jedinstvena tehnologija koju nitko nema osim WTS-a.

– Da su čitali moje mailove, vidjeli bi da je ova tehnologija kao što su Rimac automobili u odnosu na fiću. Pored struje, energana daje i toplinsku energiju idealnu za grijanje plastenika. Korištenjem ove tehnologije i stvaranjem extra profita doći će u situaciju da pojeftine usluge odnošenja smeća, a pored toga WTS bi sudjelovao u financiranju opreme za prikupljanje po kućama. Uz to, veći dio grada se može grijati, i to besplatno. Nadam se da će vodstvo Splitsko-dalmatinske županije odabrati pametno te osigurati zdraviji okoliš, a pogotovo more bez plastike. Što se tiče guma, ovo je izvanredna prigoda da ih se sustavno riješi s tim što će iz energane kao finalni proizvod izlaziti više koksa koji je tražen na tržištu – zaključuje Edvard Galijot.

 

Pravi političari
Što se tiče Lećevice, točno je da treba graditi postrojenje mehaničko-biološke obrade (MBO), ali to je samo polovina projekta. Iz MBO postrojenja izlazi SRF otpad koji je sirovina za WTS energanu. Što će s njim? Plaćati cementarama da ga voze ili odlagati. Plašim se sujete političara, a pravi političar je onaj koji donosi prave odluke u pravom trenutku. Znam da takvih ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji - ističe Galijot.

 

Naslovnica Split