Dalmacija Split županija

doajen hrvatskog turizma upozorava

Evo zašto nam je sezona pod upitnikom: 'Vaš su problem došljaci koji grade apartmane! Njihovi gosti zauzimaju plaže, kače se na vašu kanalizaciju...'

doajen hrvatskog turizma upozorava

Kakva nas turistička sezona čeka? Hoće li 2019. godina biti godina otrježnjenja od uvjerenja kako smo zaslužili prethodne dobre sezone? Što poduzeti kako bismo amortizirali štetu? To su samo neka od pitanja koja smo uputili Selimiru Ognjenoviću, dugogodišnjem turističkom djelatniku i stručnjaku te vlasniku turističke agencije ID Riva, jer se sve češće u turističkim krugovima da čuti kako će podbačaji, osobito u privatnom smještaju, biti poveliki. Neke prognoze čak kažu da će minusi iznositi do 15 posto.

Ognjenović odmah ističe kako ne voli govoriti o ekstremima, niti senzacionalistički, kazavši kako turizam iziskuje znatno temeljitiji pristup procjenama. U špekulacije oko brojki ne ulazi, podsjećajući kako smo 2017. i 2018.godine drastično rasli, no ipak nagovještava sezonu u kojoj će trebati jako dobro zasukati rukave. U protivnom, ako nam se turizam bude događao, tko zna?!

- 2017. godina je bila godina u kojoj nam je glavna konkurencija otpala, mi smo ušli s puno entuzijazma, svjesni da je to prilika, a kako ljudi ne putuju nikamo gdje nije sigurno, tako su nam konkurenti, zbog političkih problema, polako otpadali. Uspjeli smo stvoriti imidž sigurne, katoličke zemlje. Mi smo, međutim, u tom rastu zaboravili pobrinuti se za odgovor na pitanje kako to zadržati. Svaki normalan poslovni čovjek bi se to pitao.



Da će se Turska vratiti u igru, to smo prije svih morali mi znati. Nije to bio nikakav misterij. Jer, nama se to već desilo. O situaciji u kojoj će se naša konkurencija vraćati na tržište trebalo je voditi računa, i zato, budimo realni, čekaju nas druga, puno teža vremena u kojima ćemo se morati drugačije postaviti. Iskoristimo ove odlične godine koje su iza nas da zadržimo one goste koji su do nas slučajno došli i narasle rezultate iz tih godina u kojima smo, iskreno rečeno, pomalo i "pucali" jer je postajalo vidljivo da nam nedostaje radne snage.

Umjesto da razmišljamo unaprijed, mi smo neprekidno, bez obzira tko se oko nas nalazio, proglašavali rast, rast, rast... To je bilo vrlo neozbiljno. Po meni je, dakle, iznimno veliki uspjeh zadržati te rezultate - rezimira Ognjenović napominjući kako će to iziskivati i puno više novca za marketing i promociju.

Podsjeća na godine u kojima su nam "ribe" same uskakale u čamac, a sada turistički stručnjaci najavljuju borbu za svakog turista.

- Na nama je sad da proizvedemo jednako dobru godinu u daleko težim uvjetima - kaže naš sugovornik dodajući kako stalno moramo na umu imati i iduće sezone.

Moramo uvijek biti "atento" i ne opuštati se kao ranijih godina, jer, kako kaže Ognjenović, čovjek u turizmu, baš kao i u poljoprivredi, mora biti spreman da i priroda i drugi uvjeti izvana određuju njegov kompletni urod.

Što možemo učiniti da bismo izvukli najbolje?
- Prije svega, prihvatiti sadašnje stanje kao realnost i boriti se za godine koje dolaze. Mnogima u Hrvatskoj prije godinu dana ili prije šest mjeseci nije bilo moguće reći da će privatni smještaj biti dosta slabije popunjen. I to ne zato jer će doći manje gostiju, nego jer je napravljeno puno novih smještajnih jedinica. Privatni smještaj je najveći konkurent sam sebi - ističe vlasnik renomirane turističke agencije.

Kako komentirate pretjeranu stanogradnju pri čemu se ne vrši nikakva kontrola, pa velik dio stanova zapravo ide na tržište privatnog smještaja ne sudjelujući u izdvajanju za porez i ostale namete, hoće li nas to dotući?
- Priča o tome da će ono što je najkvalitetnije biti popunjeno, a ono što nije da neće, može biti samo naša želja. Tržište, naime, funkcionira po sasvim drukčijem principu. Zbog velike potražnje, koju nije napravio privatni smještaj sam nego nosioci promidžbe na tržištima, kao i situacija o kojoj sam govorio, stvorio se dojam da se svaka garaža i svaki stan, ma baš sve da se može napuniti.

Zahvaljujući tom pritisku koji je nosio ideju da se sve može prodati, mnogi su skočili, a oni koji su prvi krenuli, napravili su neki novac. No, onda dolazi do klasične zavisti. Ako on može, mogu i ja, i ljudi su ulazili u razne investicije, opteretili se s velikim kreditima, računajući da će se neprestano, u kontinuitetu, događati povećana potražnja. Da bismo bili puni kao lani, moramo znati da se u Makarskoj u međuvremenu napravilo nekoliko stotina kreveta, pa toliko više treba dovesti i gostiju. U Splitu se posljednjih nekoliko godina "stvorilo" 10 tisuća kreveta. I svi ti kreveti traže goste. Svatko očekuje goste te misli da baš njemu pripada dio gostiju i da postoji netko zadužen za to da non stop producira te goste.

Ako je hiperprodukcija kreveta problem, treba li se, u zakonskim okvirima, lokalna samouprava postaviti jasnije?
- Po meni je nužno da se pozabavimo privatnim smještajem i da shvatimo kako on ima različite segmente. Za mene je velika razlika između privatnog smještaja kojem su vlasnici ljudi koji žive kod vas u Makarskoj, čija djeca idu u školu u Makarsku i koji plaćaju dadžbine Makarskoj. Mislim da je taj privatni smještaj pomogao da stanovništvo na obali ostaje, da se relativno dobro živi i da mogu školovati svoju djecu na fakultetima.

Da nema turizma, i Dalmacija bi mogla poći trbuhom za kruhom, odnosno dokle turizma nije bilo, ona se najviše i jest iseljavala. Taj dio turizma koji hrani i održava naše stanovništvo ima značajnu pozitivnu svrhu. Da nije bilo ograničenja u bivšoj Jugoslaviji, razvio bi se u tip austrijskog turizma, s malim familijarnim pansionima. Za to nije bilo mogućnosti i onda smo došli u ovo novo vrijeme.

A u novom vremenu, osim tog pozitivnog privatnog smještaja, postoji i drugi. To su ljudi koji dolaze i grade apartmane želeći dio kolača koji ste vi tamo stvarali i stvarate održavajući zajednicu. Oni taj dio kolača žele podijeliti s vama. Oni se prištekavaju na vašu kanalizaciju, njihovi gosti zauzimaju vaše plaže, dovode vas u situaciju da će gosti govoriti da ste pretrpani, ne daju vam mogućnost da podignete destinaciju na viši nivo jer to njima uopće nije važno. Nije im važno koja će vrsta gostiju dolaziti, važno im je samo da održavaju brojke.

Oni plaćaju za iznajmljivanje isto kao vi, to je, dakle, drugi segment. Treći segment čine oni koji sve rade na crno, varaju državu, ne plaćaju porez, a ustvari zakrčuju i zauzimaju resurse u kojima ste vi živjeli. Taj crni dio uopće ne spada u turizam i njime se trebaju baviti državne inspekcije i svi ostali, oni to trebaju dovesti u red i zaustaviti iznajmljivanje stanova. Izgovor da to nije moguće, ne stoji. Internetski portali otvorena su knjiga za mnoge i to se može riješiti. Španjolci su jednom od tih portala rekli "ok, upozoravamo vas, ako kod vas nađemo da reklamirate bilo koga tko nije registriran kod nas, kaznit ćemo vas - objašnjava Ognjenović.

Dodaje kako nismo uspjeli izregulirati ni iznajmljivanje apartmana u zgradama, pri čemu, kaže, naš susjed ima pravo iznajmiti jednu večer svoj stan petorici pijanih Nijemaca, a sutradan petorici pijanih Talijana, i tako unedogled.

- Može vam napraviti feštu kad god hoće, bez vaše suglasnosti. Nijemci su imali taj problem nastao zbog Oktoberfesta, i zakonski su ga riješili. Lokalne zajednice moraju razmisliti o tome da ne mogu jednaka prava imati domaći ljudi i bilo tko koji dođe sa strane. Zapamtite, visoka boravišna pristojba može biti itekako gorka zarada - mišljenja je naš sugovornik.

Što savjetujete iznajmljivačima kojima nije lako opstati u moru svega i svačega, da li prepoznatljivost i neka dodatna vrijednost mogu biti "plus"?
- Vi ste u Njemačkoj i idete u Makarsku. Na koji ćete način izabrati smještaj? Postoji smještaj različite kvalitete, kako možete znati da ste izabrali baš najbolje za vas? Netko tko je digitalno jako vješt, snimajući dvije djevojke onu manje lijepu može prikazati puno ljepšom. Ako ste se jedan put zabunili došavši u Hrvatsku jer ste čuli da je Hrvatska lijepa, a vi niste bili zadovoljni, tko vas poslije može uvjeriti da to nije tako? Kojem iskustvu čovjek vjeruje više nego svom? - kaže Ognjenović.

U tom kontekstu, što će na tržištu održavati neke kvalitetne objekte?
- Drugo vraćanje. U prvom dolasku ljudi će imati jednaku mogućnost za napraviti grešku, kao i pravi izbor. S tim da mi kao destinacija moramo potrošiti veću količinu novca na njegovu promidžbu, na objašnjavanje. On ima prekrasnu priču, dugu tradiciju, pomak u kvaliteti, ali te priče treba pričati tamo odakle nam dolaze gosti - zaključuje doajen hrvatskog turizma.

Ne hvalimo se gužvama​

- Pročitao sam nedavno definiciju riječi koja se provlači kroz ITD u Berlinu, kroz turističku branšu. To je overtourism. Moćemo ga prevesti otprilike ovako: turista je toliko da nisu zadovoljni oni sami jer ih je toliko na jednom mjestu, jer s njima nisu zadovoljni ni domaći budući da ih je previše. Mi gužvama obično ilustriramo naše uspjehe. Pa čujemo kako su čekali pet sati da uđu u grad, ili od aerodroma do Splita vozilo se tri sata. Sve su to stvari o kojima ćete vi u Makarskoj morati početi razmišljati, trebat će se tražiti načina da se sve to kontrolira - kaže Selimir Ognjenović.

 

Naslovnica Split županija