Dalmacija Šibenik

Izgradila ga austro-ugarska

Jednom od najljepših mjesta na Jadranu, točki gdje se susreću bura i jugo, prijeti uništenje: 150 godina odolijeva moru, ostala sam u šoku što me tamo zateklo

Izgradila ga austro-ugarska

Svjetionik koji je Austrougarska mornarica 1873. godine izgradila ne hridi Mulo odiše bezvremenskom, nestvarnom ljepotom.

Rogoznička lanterna nalazi se zapadno od Punte Planka, najisturenijeg i najpogibeljnijeg rta na jadranskoj obali na kojoj se sudaraju jugo i bura, te dvije nautičke milje zapadno od Rogoznice. Na toj poziciji rijetko je mirno more, a morska gibanja istočno i zapadno od nje stvaraju čudne valove koji iznenada svom snagom zapljuskuju hrid Mulo.

Ova mala utvrda s metar debelim kamenim zidovima koja već 146 godina odolijeva bijesu valova i posolici privlačna je meta fotografa, kako profesionalnih, tako i onih amaterskih. U posljednje vrijeme omiljena je fotodestinacija i mladenaca koji prije ili nakon obreda vjenčanja svoje najljepše fotografije snime upravo na svjetioniku Mulo.

Mulo je poznato po svojim zalascima sunca, s njega se prostire prekrasan pogled na rogozničke otoke i otočiće, predivnu razvedenu obalnu crtu i naseljena mjesta koja se čine tako blizu, ali za vjetrovitih dana i te kako su daleko od samotne hridi koja gotovo stalnu oplakuju valovi. Spoj povijesti i kulture

Kako je onda moguće da netko zbog čiste grabeži želi narušiti tu ljepotu, taj spoj povijesnog i kulturnog naslijeđa, a čini to na najdrskiji i najprimitivniji način!

Nisam mogla vjerovati kada su me nekolicina naših čitatelja upozorila da posljednjih godina netko uporno krade ploče s prostranog kamenog dvorišta. Šokiralo me viđeno! Mjesta na kojima su ploče skinute ranijih godine već su obrasla mesnatom morskom travom, a s rupe bez zelenila ploče su očito odnesene nedavno. U jednom kutu pored prekrasnog kamenog stepeništa zatekli smo hrpicu naslaganih ploča koje taj netko namjerava odnijeti u nekoj novoj pljačkaškoj turi. Postoji realna opasnost da pohlepa postane još veća, pa da pored ploča počnu skidati i bijele kamene stepenice koje odolijevaju zubu vremena već gotovo 150 godina.

Inače već godinama na rogozničko-primoštenskom području kradu se suhozidi i ostala kamena plastika.

Još 2014. godine primoštenska Udruga vinara, vinogradara i maslinara javno je upozorila na drske krađe suhozida, kamenih ploča i kamena sa starih napuštenih kuća, kamenica u kojima se nekada držalo ulje, pragova sa starih bunara... Zbog krađe kamena urušili su se deseci metara suhozida. Udruga je više puta zatražila da se u zaštitu kamene baštine uključi i policija. Očito u sankcioniranju takvih krađa policija i nije baš učinkovita jer one nisu stale, još manje je vjerojatno da će policija kontrolirati na stotine brodova i brodica tražeći na njima neku bijelu kamenu ploču sa svjetionika Mulo.

Devastacija takvog lokaliteta, pa i ona najmanja, bogohulna je.

Na našoj obali Jadrana, svih 48 svjetonika prvorazredne su turističke atrakcije kako zbog ljepote lokacije, bujne flore i faune u njihovu podmorju, tako i zbog priča i legendi koje se za njih vežu.

Puno je ljudskih sudbina utkano u ta kamena zdanja, čija su svjetla sigurni putokazi moreplovcima u mrklim noćima kad more divlja. I rogoznička lanterna ima svoje priče, jedna je od najstarijih na našemu moru, pored već poznate činjenice da ju je sagradila Austrougarska mornarica, valja istaknuti da je otočić bio u vlasništvu rogozničke župe. Crkva i ondašnje pomorske vlasti napravili su svojevrsnu „trampu“, naime, crkvene vlasti dopustile su izgradnju svjetionika, a zauzvrat je Austrougarska mornarica 1875. godine dala izgraditi sat koji se i danas nalazi na zvoniku župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Nekad su na Mulu živjeli svjetioničari i njihove obitelji. Kuća ima prizemlje, kat i potkrovlje, ukupne površine tristotinjak kvadrata. Bila je sigurno udoban dom, ali izolacija nije laka. Danas je sve automatizirano i na daljinsko upravljanje, efikasno se koristi sunčeva energije. Nema svjetioničara, ali zato ima kradljivaca kamene baštine! Kamena svjetla

Valja istaknuti da svjetionicima upravlja državna tvrtka "Plovput" d.o.o. iz Splita i tvrde da su u tome silno uspješni. Koncem devedesetih godina prošlog stoljeća pokrenuli su složeni investicijski projekt Kamena svjetla, s ciljem osiguranja kontinuiteta prisutnosti čovjeka na svjetionicima. O projektu su svojedobno pisali i hvalili ga brojni strani i domaći mediji i to oni najpoznatiji. Unatoč svoj modernoj tehnologiji i izvrsnoj marketinškoj prezentaciji, drske devastatore i kradljivce kamene baštine teško je zaustaviti na daljinski pogon.                  

Krade se nemilice

Ozbiljnije od Mula ugrožen je nestvarno lijep otočić Jaz, koji je samo pedesetak metara udaljen od kopna. Na jednoj strani otočića je prekrasna prirodna plaža s bijelim kamenim pločama i oblucima. Te oblutke koje je more stvaralo milenijima uništavači prirode gotovo su u potpunosti pokrali. Nasuprot otočiću na poznatom toponimu 'Vratima od Jaza' očišćen je od raslinja ogroman teren i, kažu nam naši sugovornici, spreman je za gradnju neke nove mamutice. Za devastaciju tog prostora bit će kriva isključivo općinska vlast koja bi nadležnim institucijama morala objasniti po kojoj zakonskoj regulativi su na tom dislociranom prostoru, izvan naselja, proširili građevinsko područje.

Naslovnica Šibenik