Dalmacija Šibenik

posjet premijera i ministara

Šibenik bogatiji za 148 milijuna kuna; Burić: Ovo je najznačajniji trenutak suvremene povijesti grada

posjet premijera i ministara

- Potpisivanje kratko traje, ali je dugo trebalo da do potpisivanja dođe – ova je gradska uprava na tome svakodnevno radila punih šest godina. Zato bih rekao da je ovo najznačajniji trenutak suvremene povijesti Šibenika, barem one otkad je samostalne i suverene RH. Nešto što je bilo sinonim teške, bazične industrije i zagađenosti, djelatnosti koja je u suvremenoj Europi nezamisliva, prostor bivšeg TEF-a, tvornice elektroda i ferolegura, izravnom zainteresiranošću ministra Gorana Marića i Ministarstva državne imovine, te nagodbom Grada Šibenika s INA-om, doveli su do toga da je Šibenik osigurao budućnost za generacije – pomalo je euforično u ponedjeljak kazao dr. Željko Burić, šibenski gradonačelnik, potpisujući sporazum o uređenju međusobnih odnosa između Šibenika i Republike Hrvatske pri provedbi razvojnog plana "Batižele". I to na najvišoj razini – s ministrom Marićem, u nazočnosti premijera Plenkovića, ministara Gabrijele Žalac i Nine Koržinek Obuljen, te šibensko-kninskog župana Gorana Pauka.

Velike su riječi shvatljivije ako se zna da se iza imena TEF-a i "Batižele" kriju 22 hektara zemljišta uz samo more, kontaktna zona uz staru šibensku jezgru i UNESCO-ovu katedralu svetog Jakova, na ulazu u NP Krka. O čemu je Vlada prošlog tjedna donijela i odluku o dokapitalizaciji trgovačkog društva u čijem je posjedu ovo atraktivno zemljište.

Taj iznos je veći od 148 milijuna kuna, u čemu Šibenik sudjeluje s 53 milijuna, RH sa 67,15, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 25,8 milijuna te Hrvatske vode s nešto više od dva milijuna kuna.

Tako će udio Grada Šibenika iznositi 67,95 posto, a novi udioničari postat će RH s 22,64 posto, Fond s 8,71 te Hrvatske vode s 0,70 posto.

S tako definiranim portfeljom, "s današnjim danom", kako je to kazao gradonačelnik Burić, Šibenik ulazi u novu fazu rješavanje "slatkog problema" – tko će biti investitor na ovom "sjajnom području".

Od velikih riječi nije bježao ni ministar Marić, kazavši kako je od prvog trenutka prijavio premijeru Plenkoviću da je "projekt Batižele" projekt mandata njegova ministarstva, čije je rješavanje jedan od najkompleksnijih slučajeva.

- Vjerujem da će ovaj projekt biti projekt poduzetničkih i gospodarskih pothvata, demografskog osvježenje grada Šibenika i njegova podmlađivanja i siguran sam da će u ući u njegovu opću i gospodarsku povijest - kazao je Marić.

Velikim riječima i velebnim najavama kojim su ministri darivali Šibenik pridružila se i minisitrica Gabrijela Žalac, uručujući šibenskom poteštatu odluku kojom se Šibenik s okolnim područjem proglašava ITU gradom od 2021. do 2015. Što to znači, pojasnio je sam gradonačelnik Burić – integralna teritorijalna ulaganja:

- To jamči europski novac za sve one projekte koje u kohezijskim fondovima nismo do sada aplicirali. To znači da je Šibenik riješio problem obnove kazališta, premještanja Vatrogasnog doma, gradnje vrtića u Crnici, rješavanja velikih prometnih problema kao što su spoj Meteriza i Šubićevca s centrom grada i sve ostale projekte koje smo dosad mogli samo sanjati. Time je grad Šibenik definitivno osigurao svoju budućnost.

Plenković: Hrvatski model sustava prepoznat je na razini EU-a kao moderan i inovativan

Dio opreme  novog sustava nadzora i kontrole ribarstva u Hrvatskoj bio je u ponedjeljak izložen na rivi u Šibeniku, a obišli su ga premijer Andrej Plenković s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, potpredjednikom Vlade i ministrom obranom Damirom Krstičevićem i ministricom regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijelom Žalac. Sustav je potom premijerno predstavljen na Konferenciji o ribarstvu koja se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede održava u šibenskom hotelskom naselju 'Amadria park'.

Ministar Tolušić kazao je kako je u zadnje dvije godine za opremanje sustav nadzora i kontrole ribarstva uloženo 75 milijuna kuna, od čega je 70 posto sredstava iz europskih fondova. 

- Uz plovila Ribarske inspekcije, podvodne ronilice sterokopske kamere i potpuno digitaliziran monitoring centar za ribarstvo, sustav je odnedavno opremljen sa šest bespilotnih letjelica s rasponom krila od 4,4 metra. Njihov domet je 150 kilometara po lansiranju, a u zraku mogu biti šest sati. Posjeduju kvalitetne kamere koje tijekom leta snimaju sva plovila koja se nalaze na moru, a mogu snimati i noću. Za potrebe kontrole ribarstva letjelice će se koristi 60 posto godišnje, a ostalih 40 posto za potrebe protupožarne zaštite na kopnu – kazao je ministar Tolušić.

Dodao je kako su na 750 ribarskih plovila instalirani  uređaji za praćenje i elektronski očevidnici preko kojih ribari prijavljuju podatke u realnom vremenu.

- Nabavljena su i dva sofisticirana inspekcijska plovila hrvatske proizvodnje, dužine 15 metara koja će zahvaljujući brzini većoj od 40 čvorova poboljšati kvalitetu inspekcijskog nadzora na moru, poglavito u Zaštićenom ekološkom ribolovnom pojasu – rekao je ministar Tolušić

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević iskazao je zadovoljstvo uspješnom realizacijom projekta nabavke besposadnog zrakoplovnog sustava sa šest dronova koji će biti pod ingerencijom Hrvatske vojske.

- Sredstvima Europskih fondova preko MInistarstva poljoprivrede jačamo sposobnosti Hrvatske vojske u vojno-civilnim zadaćama. Sa ovih šest letjelica Hrvatska prvi put nakon Domovinskog rata ima sposobnost bespilotnog izviđanja. Pored nadzora za potrebe ribarstva, letjelice će se koristiti za preventivne protupožarne svrhe, ali i za nadzor ilegalnih prelazaka granice na moru i kopnu – kazao je ministar Krstičević, te najavio kako će sjedište Besposadnog zrakoplovnog sustava biti u Puli te će se u njemu zaposliti visokobrazovni kadrovi.

Premijer Plenković je za Besposadni zrakoplovni sustav ustvrdio kako je to najznačajnija novo nabavljena tehnologija za sustav nadzora koji će omogućiti potpunu kontrolu hrvatskih ribolovnih voda. Dodao je, kako su nadzor i kontrole ključ uspješnog upravljanja resursima, a hrvatski model sustava prepoznat na razini EU-a kao moderan i inovativan.

Inače, na otvaranju konferenciju o ribarstvu, koja je okupila stotinu ribara i predstavnika struke, premijer Plenković je podsjetio kako su ribarstvo, marikultura i akvakultura strateška grana hrvatskog gospodarstva koja  zapošljava 12 tisuća ljudi u sedam priobalnih županija.

- Hrvatska ima pozitivnu bilancu u izvozu riba i morskih proizvoda. Vanjskotrgovinska bilanca ribljih proizvoda iznosi blizu 350 milijuna kuna – kazao je Plenković.

Dodao je kako je  iz Europskog fonda u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za razdoblje od 2014. Do 2020. Godine na raspolaganju 256 milijuna eura. Kroz ovaj program modernizirali smo našu zastarjelu ribarsku flotu i opremili 120 ribarskih brodova. Dodijeljeno je oko 130 milijuna kuna za šest ribarskih luka. Financira se oko 250 dana privremene  obustave ribolova.

Nabavljeno je 58 specijaliziranih vozila za prijevoz ribe i uložen je novac u 12 velikih hladnjača. Financirana su ulaganja 37 uzgajivača u marikulturi i akvakulturi, a podržana je i uspostava sedam novih uzgajališta. S dodiljenih 135 milijuna kuna izgrađeno je i opremljeno pet novih pogona za preradu ribe. Za razvoj lokalne razvojne strategije u ribarstvu dodijeljeno je preko 200 milijuna kuna kreditnih sredstava. Za iduće programsko razdoblje od 2021. Do 2027. godine iz EU operativnog programa Hrvatskoj će biti na raspolaganju 243 milijuna eura.- kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ribolov male plave ribe ili plivičarski ribolov najvažniji je dio ribarstva u Hrvatskoj. Ulovna flota broji preko 200 plovila i izravno zapošljava oko 1400 ljudi, dok ukupni ulov od 60 tisuča tona male plave ribe čini preko 90 posto ukupne količine iskrcaja i oko 56 posto vrijednosti ukupnog ulova hrvatskog ribarstva. O plivičarskom ulovu ovisi i cjelokupna industrija prerade ribe koja zapošljava oko 3300 ljudi, ali i djelatnost uzgoja tuna, čulo se na ovoj šibenskoj Konferenciji o ribarstvu. Drugi po važnosti je koćarski ribolov. Ulovna flota broji oko 350 plovila i premda ukupni ulov predstavlja oko šest posto mase, vrijednost iskrcaja je daleko veća i predstavlja oko 25 posto ukupne vrijednosti iskrcaja, točnije oko 15 milijuna eura.

- Proaktivnim djelovanjem kroz predlaganje mjera i aktivnosti, te zajedničkim naporima Ministarstva poljoprivrede i hrvatskih europarlamentaraca, Hrvatska je predvodnik u upravljanju resursima male plave ribe, ne samo na Jadranu nego i šire. Zaustavljen je sustav upravljanja ribljim resursima temeljem na kvotama i nastavlja se sa aktivnostima za uvođenje drugačijeg koncepta. Nadalje, ponovno je omogućeno korištenje obalnih mreža potezača i malih plivarica kao tradicijskih alata na ribolovnim poštama uz garancije strogog nadzora i kontrole radi održivosti ove europske iznimke u području ribarstva za koju se izborila hrvatska ribarstvena administracija – kazano je na 'Upravljanje resursima i održiva akvakuktura', na kojemu su sudjelovali državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede, pomoćnik ministra Ante Mišura i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Mario Šiljeg.

Ukupna proizvodnja u akvakulturi koja obuhvaća uzgoj u moru i u kopnenim vodama, porasla je za oko 25 posto u zadnjih pet godina. Najznačajnije vste riba u uzgoju su lubin, komarča i atlantska plavoperajna tuna, a od školjkaša dagnja i kamenica. Najveći rast, čulo se na panelu, zabilježen je u segmentu lubina i komarče čija je proizvodnja u pet godina udvostručena.

Ribarstvo kontroliraju 252 inspektora i 52 plovila!

U sustav nadzora i kontrole ribarstva uključeno je 33 ribarskih inspektora Ministarstva poljoprivrede i 219 ovlaštenih osoba MUP-a i Carine te sedam plovila Obalne straže Ministarstva obrane, 33 broda MUP-a, četiri plovila Carine i osam Ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Naslovnica Šibenik