Dalmacija Šibenik

veliko istraživanje

Otkriveno što se nalazilo na mjestu Roškog slapa: simbol nacionalnog parka Krka nastao je nakon velike katastrofe, a jednako bi tako mogao nestati nastavi li se ovako...

veliko istraživanje

Na mjestu Roškog slapa, jednog od simbola Nacionalnog parka Krka, do prije 110 tisuća godina nalazila se sedrena barijera 27 metara viša od današnjeg korita rijeke, a od nje se uzvodno prostiralo najmanje 15 kilometara dugo jezero.

Tu je sedrenu barijeru za kratko vrijeme uništio katastrofalan i relativno brz erozijski događaj, rezultati su višegodišnjeg istraživanja međunarodnog tima geologa. Istraživanje je temeljeno na omjeru radioaktivnih izotopa uranija i torija (234U i 230Th), a rezultati se po prvi put predstavljaju javnosti.

Pretposljednje od sedam sedrenih slapišta i danas je jedna od najdojmljivijih slika toga nacionalnog parka kojem je upravo sedra temeljni fenomen zaštite. Danas ga čini 650 metara dug odsječak rijeke ispunjen niskim kaskadama "ogrlica". Dionica završava s 15 metara visokim Roškim slapom koji se ruši u Visovačko jezero.

Većina posjetitelja ne primjećuje ostatke starijih sedrenih barijera sačuvanih uz zidove kanjona 27 metara više od današnjeg korita, objašnjava voditeljica istraživanja geologinja Kristina Krklec.

Taj stari sedreni sustav bio je vrlo sličan današnjem, ali mnogo većih dimenzija. Njegova sedra počela se taložiti prije 140 tisuća godina, i najvećim dijelom je nastala u klimatskim uvjetima vrlo sličnim današnjim, otkriva stručnjakinja za prirodna trošenja stijena s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Katastrofalni događaj 

Taloženje sedre trajalo je oko 30 tisuća godina i razorio ju je katastrofalan događaj. On je vjerojatno trajao samo nekoliko godina ili desetljeća i doveo do potpunog kolapsa barijere, kaže David Domínguez-Villar, svjetski stručnjak na području geokemije karbonatnih stijena i kvartarne geologije.

Nakon što je rijeka započela eroziju barijere, poplave relativno lako erodiraju bočne strane, tako da je većina drevnih sedrenih stijena i velikih blokova pala u rijeku. Neki od njih bili su preveliki da bi ih rijeka mogla odnijeti, i još su uvijek na mjestu kao svjedoci takvog katastrofalnog događaja, objašnjava španjolski geokemičar.

Velike klimatske promjene nisu izravno utjecale na veliki erozijski događaj, nego se barijera srušila u vrijeme relativnog klimatskog mira, napominje Domínguez-Villar, koji je ponovno došao u Hrvatsku na poziv Agronomskog fakulteta da sudjeluje u projektu usporednog istraživanja trošenja stijena u hrvatskim i španjolskim pećinama.

Ipak klimatske promjene su izazvale dugotrajno povećanje brzine erozije stijena na širem području današnjeg parka, a time i donos sedimenta koji su se povećavali u jezeru na Krki. Povećana količina poplavnih voda u jednom je trenutku dosegla snagu koja je pokrenula sedimente, a oni pritiskom uništili sedrenu barijeru, objašnjava Kristina Krklec.

Uništenje barijere

Uništenje barijere dogodilo se nekoliko tisuća godina nakon početka promjena u okolišu, koliko je sedreni sustav odolijevao pritiscima. No, jednom kada je sustav dostigao svoj prag, kolaps sedrene barijere bio je neizbježan, kaže ona.

Sedra se ubrzo počela taložiti nakon katastrofalnog događaja, stvarajući kaskade visine do nekoliko metara, ali one nisu nikada dostigle ranije dimenzije, ističe Kristina Krklec.

Istraživanja prošlosti sedrenih barijera u NP Krka jako su važna, jer su sedrene barijere temeljni fenomen Krke, ističe rukovoditeljica Odsjeka za zaštitu voda, sedrenih barijera i biološku raznolikost NP Krka Gordana Goreta.

To je važno ne samo za znanstvena razumijevanja prirodnih procesa koji se zbivaju u našem nacionalnom parku, posebno danas u uvjetima klimatskih promjena, nego i za ispravno postavljanje upravljanja nacionalnim parkom i izradu akcijskog plana parka koji je u tijeku, kaže.

NP Krka slovi kao jedna od najaktivnijih takvih ustanova koja tijesno surađuje sa znanstvenom zajednicom. Rukovoditeljica Goreta kaže da se trenutačno provodi više od 20 projekata različite duljine trajanja, koji se odnose na špilje, vode, sedrene barijere, floru i faunu, osobito sedrotvorne mahovine i brzinu obraštaja, invazivne vrste od kojih im pajasen zadaje velike probleme, i druge.

Ugrožen slap

Ona priznaje da udio sredstava za te projekte još nije na stupnju koji u parku smatraju da bi bio potreban.

Pored Kristine Krklec i Davida Domínguez-Villara na istraživanjima sedrenih barijera u laboratorijskom dijelu sudjelovali su Neven Cukrov s Instituta Ruđer Bošković te Hai Cheng i Lawrence R. Edwards sa Sveučilišta Minnesota u SAD-u.

Njihov tim, koji je uključivao i druge stručnjake iz Hrvatske i svijeta, oživio je ne samo sliku Krke od prije stotinu tisuća godina, nego i brojne druge važne pojave hrvatskog, dinarskog i europskog krša.

Primjerice, rasvijetlili su "tajnu" Velike ploče na Kornatima, istraživali izvore u estuariju Krke, glacijalne sedimente na južnom Velebitu, globalno zatopljenje zabilježeno u špiljama, istraživali količine oborina u prošlosti na temelju izotopa u pećinskim sigama, utjecaj trošenja stijena na urušavanje špilja i drugo.

Kako se sve češće i snažnije ekstremne pojave na našim rijekama, koje su očiti znak klimatskih promjena, mogu odraziti na sudbinu sedrenih barijera Krke, ali i Plitvičkih jezera, Mrežnice, Une, Plive Trebižata i drugih sedrotvornih rijeka? Hoće li one biti porušene kao Roški slap prije više od 100 tisuća godina?

"Ovisi o ravnoteži u okolišu. Dok god sedra raste brže od količine sedimenata koji zatrpavaju jezero, sve je u redu", odgovara Kristina Krklec i zaključuje: "Sedra je vrlo osjetljiva na promjene u okolišu i njezine barijere nastaju i nestaju. Da, ekstremne promjene mogu ugroziti i uništiti svaki od ovih slapova i vodopada".

 

Naslovnica Šibenik